Blokirano 11,45 posto radno sposobnih stanovnika Hrvatske

Foto: Thinkstock

Krajem siječnja ove godine blokirane račune imalo je 328.977 građana, što čini 7,7 posto ukupnog broja stanovnika, odnosno 11,45 posto radno sposobnog stanovništva Hrvatske, pri čemu su ti udjeli najviši u Sisačko-moslavačkoj i Koprivničkoj županiji, pokazuju podaci Financijske agencije (FIna).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kraj siječnja s blokiranim računom dočekalo je, naime, 15.980 stanovnika Sisačko-moslavačke županije te 11.372 stanovnika Koprivničko-križevačke županije, što znači da je u blokadi bilo više od 9 posto stanovnika, odnosno više od 14 posto radno sposobnog stanovništva tih dviju županija.

Najveći apsolutni broj blokiranih krajem siječnja bilježi se u Gradu Zagrebu – 63.121 ili gotovo 20 posto ukupnog broja na razini države. No, kako Grad Zagreb ima više od 790 tisuća stanovnika, statistika pokazuje da je udio blokiranih u stanovništvu manji od 8 posto, a u broju radno sposobnih stanovnika iznosi 11,75 posto.

Tako je u Gradu Zagrebu, kao i u još osam županija krajem siječnja udio blokiranih građana u radno sposobnom stanovništvu bio iznad prosjeka za cijelu državu (11,45 posto). Nakon spomenutih dviju županija koje bilježe najveće udjele, slijede Bjelovarsko-bilogorska (13,37 posto), Virovitičko-podravska (13,25 posto), Zagrebačka (12,33 posto), Osječko-baranjska županija (12,31 posto), Brodsko-posavska (11,91 posto) te Vukovarsko-srijemska županija (11,75 posto).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istodobno, među 12 županija u kojima je udio blokiranih u radno sposobnom stanovništvu niži od prosjeka najmanje udjele imaju Dubrovačko-neretvanska (8,62 posto) i Ličko-senjska županija (9,12 posto).

I promatrano po udjelu u ukupnoj populaciji pojedinih županija udio blokiranih viši od prosjeka Hrvatske (7,7 posto) imaju istih devet županija, odnosno najniži udio imaju Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska.

Najviše blokiranih u Križevcima, Dugom Selu, Sisku i Čakovcu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Fina donosi i analizu duga građana za 25 gradova i općina, koja pokazuje da najveći udio blokiranih u ukupnom i radno sposobnom stanovništvu imaju Križevci, Dugo Selo, Sisak i Čakovec.

Naime, krajem siječnja blokirane račune imao je 2.491 stanovnik Križevaca, što je 11,8 posto svih građana te 17,4 posto radno sposobnih građana tog grada.

U blokadi je bio i 2.021 stanovnik Dugog Sela, što je 11,6 posto stanovnika i 17,02 posto radno sposobnih građana, kao i 5.219 stanovnika Siska – 10,9 posto svih i 16,17 posto radno sposobnih stanovnika. U Čakovcu je, pak, bilo blokirano ukupno 2.787 građana – 10,28 posto ukupnog broja i 15,09 posto radno sposobnih građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po apsolutnom broju blokiranih građana i dalje je na prvom mjestu Zagreb, a slijede ostali najveći hrvatski gradovi – Split (12.444 blokiranih), Rijeka (10,301), Osijek (8.663), Zadar (5.280) i Velika Gorica (5.245).

Isti je redoslijed i kod iznosa duga blokiranih građana, koji je na kraju siječnja na razini cijele države iznosio 41,36 milijardi kuna.

Od tog iznosa građani Zagreba dugovali su 12 milijardi kuna (udio u ukupnom dugu od 29 posto), Splita 2,16 milijardi kuna (5,2 posto), Rijeke 1,14 milijardi kuna (2,8 posto), Osijeka 1,1 milijardu kuna (2,6 posto), a Velike Gorice 1,07 milijardi kuna (2,5 posto).

Najzaduženiji Čakovčani

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema prosječnom iznosu duga, pak, najviše su zaduženi građani Čakovca, čiji prosječan dug zbog kojeg su ima blokirani računi iznosi 356 tisuća kuna.

Slijede ih građani Benkovca s prosječnim dugom od 335 tisuća kuna, potom Samobora s dugom od 236 tisuća kuna, Svete Nedjelje s 220 tisuća kuna i Velike Gorice s dugom od 204 tisuće kuna.

Blokirani građani u preostalih 20 gradova s rang liste u prosjeku su dužni od 77 tisuća kuna u Sisku, do 195 tisuća kuna, koliko iznosi prosječni dug građana Poreča.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.