Najveća hrvatska kompanija – Fortenova grupa, nekadašnji Agrokor, nalazi se na prekretnici. Komplicirana vlasnička struktura, ona javna, ali i ona u sjeni te sankcije vezane za dio suvlasnika povezanih s ruskim kapitalom, Fortenova grupu drže u nezavidnoj poziciji. Rezultat toga je i refinanciranje obveznice tj. duga kompanije od 1,1 milijarde eura. Jedan od uvjeta novog financiranja je i prodaja poljoprivrednog sektora Fortenove koja bi trebala započeti do kraja ove godine. U serijalu tekstova raspetljat ćemo vlasničku strukturu Fortenova Grupe, tko su stvarni vlasnici i oni u sjeni, kako sankcije Rusiji utječu na upravljanje ovom kompanijom, kako Fortenova Grupa posluje i što je najvažnije što znači prodaja poljoprivrednog segmenta Fortenove s obzirom na to da ova kompanija prema nekim procjenama čini 25 posto poljoprivredne proizvodnje u zemlji, a tvrtke u sastavu Fortenova Grupe obrađuju oko 32 tisuće hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.
Refinanciranje vjerovnika Fortenove odrađeno je putem američke investicijske tvrtke HPS Investment Partners koja je izdala obveznice u vrijednosti 1,1 milijardi USD i tako postala najveći vjerovnik Fortenove.
Uvjet za refinanciranje
Nedavna skupština Fortenove iz lipnja ove godine donijela je odluku da se nastavi financijski aranžman s HPS-om do 29.11.2024. u istom iznosu (1,1-1,2 mlrd USD).
Cijena aranžmana odnosno kamatna stopa koju će Fortenova plaćati je cca 18%. Sve je to vrlo opterećujuća za tvrtku kao i činjenica da je polovina vlasništva nad tvrtkom pod sankcijama.
Sam dug bi se mogao nositi kada bi kamatna stopa bila tržišna i kada bi se kompanija mogla kapitalno ojačati što je problem jer malo tko želi raditi s tvrtkom koja ima sankcionirane vlasnike povezane s Rusijom, o čemu ste više mogli pročitati u prethodnom tekstu Dossier Fortenova: Kakve veze s kompanijom imaju famozni ‘šeik’, hrvatski poduzetnici u sjeni i sankcije Rusiji.
Možda će vas zanimati
Poljoprivredni paradoks: Poticaji su umrtvili hrvatsku poljoprivredu; pogledajte kolika nam je produktivnost
Što su poticaji dobrog donijeli hrvatskoj poljoprivredi? Ili možda lošeg?
Prodaja poslovnog područja poljoprivrede Fortenova grupe najkasnije do 31. prosinca 2023.
No i ovo nepovoljno refinanciranje s američkim fondom, za Fortenovu je prošlo uz još jedan uvjet – započinjanje procesa potencijalne prodaje poslovnog područja poljoprivrede Fortenova grupe najkasnije do 31. prosinca 2023.
Ako do prodaje dođe, sredstva bi otišla na smanjenje duga ili za strateške investicije u druga područja osnovne djelatnosti maloprodaje i prehrane.
Riječ je o mogućoj prodaji Belja, Vupika i tvrtke PIK Vinkovci.
Plan većinskih nesankcioniranih vlasnika ponuditi te kompanije na javnom tenderu najboljem kupcu. Te tvrtke imaju što u vlasništvu, što u najmu, ogromne površine zemljišta, uglavnom poljoprivrednog.
Strateški je interes Hrvatske da te tvrtke ostanu u domaćem vlasništvu.
Fortenova drži čak četvrtinu ukupne poljoprivredne proizvodnje
Prema nekim procjenama da poljoprivredni sektor Fortenove čini čak četvrtinu ukupne poljoprivredne proizvodnje u državi te da obrađuju i do 32 tisuće hektara.
Dio zemljišta je u njihovom vlasništvu, dio je državni i pod koncesijom je, a dio u zakupu.
Uz navedene tvrtke vezane su i stotine kooperanata uglavnom u Slavoniji i Baranji.
Kako je pisao portal Danica, poljoprivredna divizija Fortenova grupe uzgojila je tijekom protekle godine više od 410.000 komada svinja za klanje čime je udio u ukupnoj proizvodnji tovljenika u Hrvatskoj premašio 51 posto.
Možda će vas zanimati
Ružica Vukovac o genezi propasti hrvatskog stočarstva: Broj mljekara pao za čak 93 posto; ovo su katastrofe koje su do toga dovele
Ako nam je poljoprivreda u problemu, onda za jedan prevažan poljoprivredni sektor – stočarstvo i mljekarstvo, možemo reći da su gotovo na dnu. Ružica Vukovac opisala je genezu propadanja sektora stočarstva.
Na 37 vlastitih farmi te putem mreže kooperanata, poljoprivreda Fortenova grupe godišnje isporučuje više od 42 milijuna litara mlijeka, 20.000 junadi te 410.000 tovljenika. Lani je održan isti broj junadi, pri čemu Fortenova drži više od deset posto udjela u ukupnoj proizvodnji junadi u Hrvatskoj.
Pojedini stručnjaci procjenjuju da bi Fortenova prodajom poljoprivrednog dijela uprihodila do pola milijarde eura.
Belje
Belje Plus d.o.o. (Belje) posluje na 70 lokacija na području cijele Baranje i duž kontinentalnog dijela Hrvatske. Riječ je o 20.000 ha obradivih površina, stočarskoj proizvodnji na 25 farmi za uzgoj svinja, tov junadi i proizvodnju mlijeka.
U sastavu Belja plus je i 620 hektara vinograda, dvije tvornice mliječnih proizvoda – Beli Manastir i Osijek, vinarija i vinski podrum te proizvodnja tradicionalnih suhomesnatih proizvoda. Belje obrađuje oko 3 posto oranica u Hrvatskoj na kojima se proizvode pšenica, kukuruz, soja i ostale kulture uglavnom namijenjene za vlastitu proizvodnju stočne hrane u dvjema tvornicama stočne hrane, u Dardi i Ivanić Gradu.
PIK Vinkovci
PIK Vinkovci se, prema skladišnim kapacitetima i kapacitetima za prijem robe u silose i sušenje, ubraja među najveće kompanije u Republici Hrvatskoj, stoji na stranicama Fortenove.
S razvojem je kompanija započela 1962. godine te je danas jedna od vodećih na području Vukovarsko-srijemske županije, obrađuje više od 5000 ha zemlje, u otkupu voća i povrća surađuje s više od 500 kooperanata i ujedno prerađuje voće i povrće. PIK Vinkovci jedan je od najznačajnijih izvoznika u Fortenova grupi. Najznačajnije su robe koje se plasiraju na izvozna tržišta (članice EU-a, prije svega Italija, Slovenija, Luxemburg i Mađarska) kukuruz, sojino zrno, ulje, sojina sačma, pšenica, suncokret i uljana repica.
Vupik
Vupik Plus d.o.o. (Vupik) je jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj, a svinjogojstvo čini polovinu ukupnih prihoda kompanije. Proizvodnja se odvija na četiri farme, jednoj reproduktivnoj farmi te svinjogojskoj farmi orijentiranoj na tov. Uz svinjogojstvo, u osnovne djelatnosti Vupika ubrajaju se ratarstvo i povrtlarstvo, mesno i mliječno govedarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo te skladištenje koje se nadovezuje na poslovanje silosa. U sklopu Vupika posluje i pretovarna luka na dvjema lokacijama: silos Dunav Vukovar i silos Bobota.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
