Državna revizija prvi je put pročešljala poslovanje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i naišla na mnoge nepravilnosti. Kaotično stanje u vođenju evidencija o imovini, preplaćene intelektualne usluge, nesavjesno upravljanje nekretninama, neprovođenje postupaka javne nabave samo su neki od grijeha zbog kojih je resor kojim ravna Mladen Pejnović, provjereni kadar premijera Zorana Milanovića, dobio negativno mišljenje revizora, piše tportal.hr
Totalni kaos u evidencijama
Stvaranje jedinstvena popisa državne imovine i unapređenje upravljanja bili su glavni ciljevi ureda osnovanog na početku mandata Milanovićeve vlade. Nakon dugotrajnih porođajnih muka početkom 2014. objavljen je registar u kojem su popisane državne nekretnine te dionice i udjeli u trgovačkim društvima.
Međutim, nalaz revizije pokazao je da je taj registar nepotpun, a podatci potpuno nepouzdani. Podatci iz Registra državne imovine potpuno se razlikuju od onih u poslovnim knjigama DUUDI-ja. Cijelo izvješće u kojem je izraženo nepovoljno mišljenje s brojnim nepravilnostima i propustima može se pročitati ovdje.
Utvrđeno je, naime, da se istovrsni podatci kojima raspolažu pojedini odjeli unutar DUUDI-ja značajno razlikuju s obzirom na to da poslovanje između jedinica nije povezano. Tako, primjerice, u poslovnim knjigama nije evidentirano stečeno i prodano (otuđeno) zemljište.
Uz to, podatci iz Registra državne imovine razlikuju se od onih u poslovnim knjigama DUUDI-a. Tako odjel zadužen za Registar državne imovine raspolaže podatcima o dionicama i udjelima 59 tvrtki od strateškog i posebnog interesa, a u poslovnim knjigama koje vodi Odjel za računovodstvo evidentirane su dionice i udjeli u samo osam društava. Zbog toga je u poslovnim knjigama evidentirana vrijednost dionica i udjela kojima upravlja DUUDI manja za 16,6 milijardi kuna od vrijednosti iz Registra i obavijesti Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD).
Nadalje, prema nalazima revizora potraživanja za naknade prema pojedinim ugovorima o pravu građenja, pravu služnosti i zakupu zemljišta nisu naplaćena ili se ne naplaćuju pravodobno, praćenje naplate naknada je otežano jer se pojedine naknade uplaćuju na račun državnog proračuna, a pojedine na račun Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Pojedina potraživanja za naknade uopće nisu evidentirana u poslovnim knjigama pa revizori zaključuju da je upitna njihova naplata.
Revizori su utvrdili i značajne propuste u javnoj nabavi. Tako su bez primjene propisanih postupaka javne nabave nabavljene usluge u vrijednosti 1,56 milijuna kuna.
DUUDI: Nalaz državne revizije rezultat zatečenog stanja
Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) objavio je u četvrtak kako je nalaz državne revizije za prošlu godinu rezultat stanja koje je DUUDI zatekao od svojih prethodnika te kako su evidencije i dokumentacije tijekom ove godine uglavnom sređene.
“Za razliku od drugih upravnih organa, 2014. godina je prva poslovna godina DUUDI-ja. U toj godini su uglavnom prenesene bilance i podatci iz naših prednika ( SDUUDI, HFP, AUDIO) u naslijeđenom stanju. Od toga je DUUDI krenuo. Bio je prekratak rok da se ispravi sve iz višegodišnje pogrešne prakse, kakvu su tolerirale prethodne vlade, ali i tadašnje revizije”, ističe se u priopćenju DUUDI-ja na izvješće Državnog ureda za reviziju, koji je utvrdio niz nepravilnosti i stoga dao nepovoljno mišljenje o poslovanju DUUDI-ja u prošloj godini.
Iz DUUDI-ja ističu kako su u međuvremenu, tijekom ove godine evidencije i dokumentacije “uglavnom sređene” te vjeruju da će revizija poslovanja za 2015. pokazati zadovoljavajuće stanje. Naglašavaju i kako u nalazu revizije nisu zabilježene primjedbe da je oštećen državni proračun ili počinjena neka druga šteta te kako revizija nije imala primjedbi na tekuće poslovanje, darovanja, procjene, prodaje, prava služnosti, prava građenja, iskorištavanja mineralnih sirovina, natječaje za stanove ili za poslovne prostore, putovanja i slično.
Ponavljajući kako je stanje evidencije u revizorskom izvješću za 2014. rezultat stanja koje je DUUDI zatekao od svojih prethodnika, navode kako 42 trgovačka društva nisu bila evidentirana u poslovnim knjigama Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), a DUUDI je odlukom Vlade u 2014. preuzeo stanje iz poslovnih knjiga AUDIO-a gdje su analitički bile evidentirane samo dionice 7 trgovačkih društava.
U DUUDI-ju smatraju kako se njihovi rezultati ogledaju “u nikada boljim rezultatima rada ovog sustava te dobiti trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kao i procesima restrukturiranja”.
Potkrepljuju to podatcima da je dobit trgovačkih društava u vlasništvu države u 2014. povećana 4,6 puta u odnosu na 2013., da je bruto dobit 47 poduzeća iznosila 2,14 milijardi kuna, dok su rashodi smanjeni za 7,4 posto.
Broj zaposlenih je smanjen za 11 tisuća ili 11,2 posto u trogodišnjem razdoblju, što su pokazali i podatci FINA-e, navode iz DUUDI-ja. Dodaju kako je trend smanjenja rashoda i zaposlenih te povećanja dobiti nastavljen i u ovoj godini – u šest mjeseci ukupni su prihod povećani za 5 posto, ukupni rashodi smanjeni za 19 posto, a broj zaposlenih smanjen za više od dvije tisuće.
“Na bazi zakupa i najma te utuženja postojećih ugovora s korisnicima poslovnih prostora i stanova u 2014. ostvareni su ukupni prihodi Državnih nekretnina u iznosu od oko 46 milijuna kuna, dok je u 2015. prihod porastao i u deset mjeseci iznosi oko 54 milijuna kuna. Ukupno je od rujna 2014. do listopada 2015. objavljen 21 natječaj za zakup poslovnih prostora i najam stanova te je ukupno oglašeno 481 nekretnina, dok je pristiglih ponuda bilo 1.070, a prema kriterijima natječaja odabranih je 194. Financijski priljev DUUDI-ja s osnova prava služnosti, zakupa, prava građenja, za eksploat protuzakonitu eksploataciju, obveze po ugovorim od 2 posto, prodaje zemljišta, stambenih i drugih objekata razvrgnuća suvlasničkih zajednica u 2014. je ukupno iznosio oko 60 milijuna kuna, te u 2015. oko 66,5 milijuna kuna”, zaključuje se u priopćenju DUUDI-ja.
U odgovoru na upite Hine o primjedbama koje je revizija iznijela na središnji registar državne imovine, iz DUUDI-ja ističu kako je prva javna objava tog registra “važan iskorak u uspostavljanju učinkovitijeg i transparentnijeg upravljanja državnim resursima”, ali i napominju kako je “imovina promjenjiva kategorija” i stanje se mijenja skoro pa na dnevnoj razini.
Ističu i kako ja važna smjernica Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH za razdoblje od 2013. do 2017. da svi podatci u Središnjem registru moraju biti konkretni, točni i redovito ažurirani, a kako bi pružali vjerodostojan uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu države.
Slijedom toga DUUDI je u lipnju ove godine objavio javni natječaj za prvu fazu ISUDIO – Informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom, koji će značiti podatkovnu i programsku nadogradnju postojećeg sustava.
Realizacijom tog projekta planira se osigurati veća vjerodostojnost i validnost, ali i sistemska kontrola podataka, kažu u DUUDI-u, dodajući kako se prvom fazom ISUDIO projekta uz ostalo Registar državne imovine planira spojiti sa sustavima zemljišnih knjiga i katastra, preko Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), koji je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave.
Po podatcima DUUDI-ja, u registru nekretnina na dan 28. kolovoza 2015. bilo je gotovo 1,02 milijuna nekretnina, od čega najviše, 604.603 poljoprivrednog zemljišta. U registru je i 306.868 šuma i šumskog zemljišta, javnih vodnih dobara 47.940, stambenih objekata 27.208, građevinskih zemljišta i građevina 14.817, poslovnih prostora 10.628, nekretnina koje koriste tijela državne uprave 1.297, a rezidencijalnih objekata ili vila 70. U registru je i 1.703 nekretnina u državnom vlasništvu nedefinirane vrste.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
