Dužnici u ‘švicarcima’ i banke očekuju odluku Vrhovnog suda o kolektivnoj tužbi

Nakon trogodišnje sudske bitke između Udruge Franak i osam banaka, kojom se propituje zakonitost ugovaranja kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku i promjenjivom kamatnom stopom, sredinom svibnja očekuje se konačna odluka Vrhovnog suda. T-portal u svojoj analizi donosi tri moguća scenarija za konačno rješenje problema dužnika u ‘švicarcima’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sudac Dobronić osam banaka proglasio krivim, Visoki trgovački sud djelomično prihvatio žalbu banaka

Početkom srpnja 2013. nepravomoćnom presudom sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić proglasio je osam tuženih banaka krivim i naložio im da oštećenim dužnicima glavnicu kredita pretvore u kune po početnom tečaju i uz fiksnu kamatnu stopu koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora.

Godinu dana kasnije Visoki trgovački sud djelomično je prihvatio žalbu banaka i preinačio presudu suca Dobronića. Prihvaćen je dio presude koji se odnosi na ništetnost promjenjive kamatne stope (za sve tužene banke osim za Sberbanku), a u potpunosti je odbačen dio presude koji se odnosi na ukidanje valutne klauzule i konverziju kredita u kune.

Iako je presuda Visokog trgovačkog suda u pogledu promjenjive kamatne stope dala za pravo dužnicima, nije utvrdila osnovu za obeštećenje i bankama nije eksplicitno naložila povrat preplaćene kamate. Kako bi ostvarili svoje pravo, dužnici su morali pokretati privatne tužbe protiv banaka, a kako se pokazalo, s neizvjesnim ishodom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na presudu Visokog trgovačkog suda žalile su se obje strane. Udruga Franak traži od Vrhovnog suda da potvrdi originalnu presudu suca Dobronića, a banke zahtijevaju ukidanje i drugog dijela presude koji se odnosi na promjenljivu kamatu.

Tri scenarija za konačno rješenje

U slučaju da Vrhovni sud potvrdi presudu suca Dobronića, njegovo mišljenje bit će osnova za rješenje na tragu zahtjeva Udruge Franak, a to je konverzija kredita u kune po početnom tečaju uz fiksnu kamatnu stopu koja je važila na početku razdoblja. Za Udrugu Franak bio bi to potpun trijumf, a za banke bi to značilo da dužnicima moraju vratiti oko 2,5 milijardi kuna za preplaćene kamate, a još oko sedam milijardi kuna izgubile bi na konverziji glavnice kredita u kune.

Ako Vrhovni sud potvrdi presudu Visokog trgovačkog suda, za obje strane ostaje svojevrsni status quo, a rješenje problema dužnika u ‘švicarcima’ i dalje će se tražiti u pregovorima, no oni su trenutno zašli u slijepu ulicu. Ipak, presuda bi mogla biti poticajna za nastavak pregovora jer će obje strane znati na čemu su u sudskom postupku. Prema svemu sudeći, u ovom scenariju najizglednije rješenje je ono koje ‘gura’ ministar financija Boris Lalovac, a to je pretvaranje glavnice kredita u eure tako da se kreditne obveze približno izjednače onima koje bi dužnici imali da su na početku uzeli kredit u eurima. Trošak konverzije ravnopravno bi podijelili banke, dužnici i država, pri čemu bi se dužnici obvezali odustati od sudskih tužbi za povrat preplaćenih kamata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U slučaju da Vrhovni sud dade za pravo bankama te poništi i drugi dio presude koji se odnosi na promjenjivu kamatu, pozicija banaka u pregovorima postala bi znatno snažnija. Ojačani sudskom presudom, bankari bi vjerojatno potpuno odbacili rješenje koje zagovara Lalovac, a u slučaju nametanja takvog modela, zakonskom prisilom pokrenuli bi tužbe protiv države pozivajući se, između ostaloga, i na presudu Vrhovnog suda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.