Prema jesenskim prognozama Europske komisije Hrvatska je najlošije ocijenjena od svih država članica. Nabolje procjene ima Irska, koja ove godine očekuje rast od 4,6 posto. Prosječno u 28 zemalja članica EU-a, predviđa se rast BDP-a od 1,3 posto, a u zemljama eurozone za 0,8 posto. povećala je procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,6 na 0,7 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti s lanjskih 17,3 na 17,7 posto, prenosi HRT.
BDP bi trebao rasti tek sljedeće godine za 0,2 posto, što je također smanjena procjena u odnosu na prethodnu prognozu o rastu za 0,7 posto. U 2016. godini EK očekuje rast BDP-a za 1,1 posto.
Jesenske prognoze završene su prije nego što je Vlada usvojila prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i prijedlog proračuna za 2015. tako da u ove prognoze nisu uvrštene predložene promjene poreza na dohodak i oporezivanja kamata na štednju, što bi trebalo početi provoditi od sljedeće godine.
Nakon šest godina recesije, očekuje se da će Hrvatska sljedeće godine imati marginalno pozitivan rast, a oporavak investicija trebao bi potaknuti rast 2016. godine, navodi Komisija.
Deficit bi ove godine trebao iznositi 5,6 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 5,2 posto. Proračunski deficit bi, prema prognozama Komisije trebao sljedeće godine blago pasti na 5,5 posto, a 2016. godine ponovno se vratiti na 5,6 posto.
Komisija upozorava na negativne fiskalne rizike poput nagomilanih zaostataka u zdravstvenom sektoru i mogućih dodatnih troškova u drugim sektorima, poput obrazovanja i prometa.
Komisija također upozorava da u odnosu na ove projekcije rasta postoje negativni rizici zbog nesigurnosti u domaćoj politici, posebice u vezi s fiskalnom konsolidacijom i odgađanja strukturnih reformi.
Hrvatski javni dug ove bi godine mogao dosegnuti 81,7 posto BDP-a, sljedeće 84,9 posto, a 2016. godine 89 posto BDP-a. Javni dug je povećan sa 75,7 posto, koliko je iznosio na kraju prošle godine, jer su prema novim računovodstvenim pravilima u to uključena dva velika javna poduzeća te zbog povećanja proračunskog deficita.
Stopa nezaposlenosti trebala bi se blago povećati s prošlogodišnjih 17,3 posto na 17,7 posto ove godine, a tolika stopa se predviđa i za sljedeću godinu. Godine 2016. stopa nezaposlenosti trebala bi blago pasti na 17,3 posto.
Komisija kao objašnjenja za loše prognoze navodi velike akumulirane vanjske i unutarnje neravnoteže, slabo poslovno okruženja i tržište rada.
