Goran Marić: Ministarstvo državne imovine radit će u korist svih građana Hrvatske

Foto: Fah

“Državna imovina svakako je generator povećanja ekonomske aktivnosti ali isto tako moćan instrument regionalnog razvoja. I svakako po ustrojstvu Ministarstva državne imovine vodit će se politika da se da se taj instrument upotrijebi na optimalan način kako bi se postigao regionalni razvoj. Svakako ćemo ponajprije misliti na Vukovar jer on to zaslužuje”, rekao je Goran Marić u Temi dana u srijedu na HRT-u, komentirajući dramatičan apel iz Vukovara kojeg je uputio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava upozorenjem da država mora odlučiti hoće li Vukovar “živjeti ili umrijeti”.

Ministar u Vladi Goran Marić opovrgnuo je u utorak medijske napise da je nudio ostavku ako ne dobije svoj resor te najavio da će se Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) transformirati u ministarstvo, kojemu će vjerojatno on biti na čelu.

Marić je kazao da se na sjednici užeg kabineta Vlade raspravljalo o i poteškoćama u upravljanju državnom imovinom. Podsjetio je i da je bivša Vlada u svom izvješću upozorila na neučinkovitosti u upravljanju državnom imovinom.

Što će sve, osim DUUDI-ja, biti u novom ministarstvu, Marić u utorak nije mogao točno reći.

“To će se vidjeti. Uključivat će svu imovinu koju ima Republika Hrvatska. To je ogroman potencijal”, naglasio je Marić, ponavljajući da će se zbog važnosti tog resora DUUDI transformirati u ministarstvo koje će objediniti sve što podrazumijeva državnu imovinu.

“Državna imovina je golemi potencijal. Imamo puno i vidljive i nevidljive imovine i nastojat ćemo da ta nevidljiva imovina postane vidljiva. Ono što je najvažnije – više se imovina Republike Hrvatske sigurno neće prodavati na telefonskoj sjednici”, zaključio je ministar Goran Marić.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković objasnio je u utorak kako će se novo ministarstvo, na čijem će čelu biti Goran Marić, dobiti preustrojem sadašnjeg Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a odbacio je tumačenja da je Marić povlašten u odnosu na druge ministre.

“Upravljanje državnom imovinom je jedan od bitnih aspekata za gospodarski rast i za punjenje prihodovne strane državnog proračuna. Hrvatska je u proteklih 25 godina imala različite institucije i modele koji su se bavili državnom imovinom. Marić kao doktor ekonomskih znanosti ima veliko iskustvo i u tom području. Nakon temeljne analize rada protekle vlade Tihomira Oreškovića, uvidjeli smo da je upravljanje državnom imovinom bilo jedno od tri temeljne političke stvari koje je ta vlada radila. Odlučili smo zbog toga aktualni Državni ured za upravljanje državnom imovinom transformirati putem budućeg prijedloga Ministarstva uprave u posebno ministarstvo koje bi se time bavilo, a na njegovom čelu će biti Marić”, uzvratio je Plenković.

Tvrdi kako Marić zbog toga nema povlašten status u Vladi. “Marić ima veliko iskustvo u Saboru i na taj će način pridonijeti koordinaciji te teme s ministrima koji također u svojoj nadležnosti imaju te portfelje”, kazao je.

Razlike u politici Gorana Marića te politika Martine Dalić i Zdravka Marića

Gorana Marića percipira se kao protivnika privatizacije na hrvatski način, a više je puta izjavljivao da je izravna posljedica privatizacije deindustrijalizacija države te jačanje financijsko–uslužnog sektora. S druge strane kao potpredsjednicu Vlade zaduženu za gospodarstvo i financije imat će Martinu Dalić koja će se zasigurno zalagati za brzu aktivaciju imovine i putem prodaje pa će Plenković morati arbitrirati, ocjenjuje Večernji list.

Politički analitičar Tihomir Cipek za Dnevnik.hr ističe kako će se Plenković morati susresti s dvije ekonomske politike unutar svoje Vlade.

“S jedne strane je tu Marić koji se zalaže za nacionalnu ekonomiju u kojoj bi važne tvrtke poput onih energetskih ostale u rukama države te politike Martine Dalić koja zagovara privatizaciju što je očito obzirom da je podržavala stranku Pametno“, kaže Cipek.

“Ostaje vidjeti može li Plenković pomiriti te dvije politike i iz svake izvući ono najbolje”, kaže Cipek.

Gostujući u emisiji ‘Markov trg’ Marić je u predizbornoj kampanji najavio da je u planu povećanje transparentnosti i nadzora poslovanja Hrvatske narodne banke, a osobito nadzor Državne revizije.

Opetovano je u Saboru upozoravao i da Vlada nije smjela odlučivati o prodaji Croatia osiguranja, već je po zakonu to smio učiniti samo Sabor što je, kazao je, utvrdila i državna revizija.

Goran Marić redovito je žestoko kritizirao ekonomske politike, te pretvorbu i privatizaciju koju su vodile sve dosadašnje vlade, bez iznimke, a posebno je oštro prosuđivao odluke nekadašnjih ministara financija, uključujući i one Martine Dalić.

“Što se tiče državne imovine, Sabor je donio strategiju upravljanja državne imovine 2014. godine, a nova bi morala biti donesena 2017. Taj dokument je idealna prilika da se uglazbi pristup cijelom području. Tu nema puno principijelnih nejasnoća. Mi ne živimo u gospodarskom smislu odvojeni život od Europe i principijelno moramo krenuti od sebe”, rekao je za N1 televiziju bivši predstojnik DUUDI-ja, Mladen Pejnović upitan o razlikama u politikama Gorana Marića te Martine Dalić i Zdravka Marića.

Mladen Pejnović: Ima razlog da DUUDI bude ministarstvo, jer je značajno veći od nekih ministarstava

“Ministarstvo i državni ured jedno je od središnjih tijela državne uprave, a njihov broj se neće povećati bez obzira bio DUUDI ministarstvo ili državni ured. Koncepcija Vlade je važna i ovaj razgovor nije bio motiviran državnom imovinom, nego političkim rasporedima pojedinih ljudi – kadroviranjem. Treba tek pričekati ozbiljnu raspravu o konceptu upravljanja državnom imovinom”, rekao je za N1 u ponedjeljak Mladen Pejnović odgovarajući na pitanja postoji li potreba za osnivanjem ministarstva koje bi se bavilo istim poslom kao i Državni ured za upravljanje državnom imovinom i imamo li kvalitetan popis državne imovine te jesmo li je dovoljno dobro unovčili.

“U koncepciji dvadesetak ministarstava ima razlog da DUUDI bude ministarstvo, jer je značajno veći od nekih ministarstava. Ako se ide u manje efikasnu raspravu, onda DUUDI ne treba biti ministarstvo” i dodaje da nije moguće da postoji oboje.

“DUUDI je središni koordinativni organ, Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) upravlja onim dijelom trgovačkih društava koja nisu strateške prirode. Ono što je strateško, ostaje na DUUDI-ju, a ona koja nisu, idu CERP-u. Razlika je što u Vladinu povjerenstvu sjede ministri, a u CERP-ovu povjerenstvu zamjenici ministara, a predsjednik CERP-a je predstojnik DUUDI-ja”, pojasnio je Pejnović.

> Sjećate li se Mladena Pejnovića i njegovog lošeg gospodarenja državnom imovinom?

Za pristup Vlade Tihomira Oreškovića ocjenjuje da je bio dobar. “Orešković je stavio snažan naglasak na to da se efikasnost državne imovine poveća”, ali je bilo premalo vremena smatra.

Pejnović je mišljenja da država treba izaći iz turizma, ali isto tako nema razloga da država sve proda. “Može se dobro ubirati dividenda. Postoji i pitanje restrukturiranja HEP-a”, podsjeća.

Vrijednost državne imovine

Državna imovina procjenjuje se na 31 milijardu i 400 milijuna eura. Trenutačni predstojnik DUDDI-ja Tomislav Boban rekao je u travnju ove godine da je Tihomir Orešković zatražio analizu društava u vlasništvu države kako bi napravili određenu strategiju odnosa prema tim društvima. “Moramo krenuti u privatizaciju, ali to neće biti strateška poduzeća”, rekao je Boban. Za kraj razgovora na HRT-u istaknuo je “kako nitko ne može rasprodavati državno blago”.

Dipl. iur. Tomislav Boban imenovan je predstojnikom DUUDI-ja odlukom Vlade Tihomira Oreškovića, nakon odluke o smjeni Mladena Pejnovića, dotadašnjeg predstojnika Ureda, kojeg se pamti po lošem gospodarenju državnom imovinom i netransparentnosti.

> Pejnović prodaje i Goli otok: ukoliko iz ovoga ispadne samo jedna tvornica, sve se ovo opravdava

Mladen Pejnović na čelo DUUDI-ja došao je imenovanjem na zatvorenoj sjednici Vlade na prijedlog Zorana Milanovića u siječnju 2012. Dva mjeseca kasnije imenovan je članom Skupštine društva INA koji će predstavljati Vladu.

Zbog zahtjeva Europske unije, u siječnju 2014. Vlada je konačno objavila Registar aktualne državne imovine.

Norveška 11 % BDP-a generira iz državne imovine – Hrvatska 0,7 %

Državna imovina procijenjena je na 31,4 milijarde eura što je 2014. bilo čak 68 % domaćeg bruto proizvoda. Po vrijednosti državne imovine smo na visokome petome mjestu, odmah iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske. No iz te imovine godišnje izvlačimo svega 0,7 % ili samo 300 milijuna eura. Tako za razliku Hrvatskog načina “upravljanja”, Norveška 11 % BDP-a generira upravo iz državne imovine.

> Državna revizija u poslovanju DUUDI-ja pronašla brojne nepravilnosti, DUUDI tvrdi da je to rezultat zatečenog stanja

Državna revizija prvi je put pročešljala poslovanje DUUDI-ja krajem 2015. i naišla na mnoge nepravilnosti. Kaotično stanje u vođenju evidencija o imovini, preplaćene intelektualne usluge, nesavjesno upravljanje nekretninama, neprovođenje postupaka javne nabave samo su neki od grijeha zbog kojih je resor kojim je ravnao Mladen Pejnović, provjereni kadar ondašnjeg premijera Zorana Milanovića, dobio negativno mišljenje revizora. Iz DUUDI-ja su na objavljene rezultate reagirali kako je nalaz državne revizije za prethodnu godinu rezultat stanja koje je DUUDI zatekao od svojih prethodnika.

Negativno mišljenje revizije objašnjeno je na čak 48 stranica iscrpnog izvješća, no Državno odvjetništvo i institucije sustava još uvijek nisu reagirale.

Država mora znati koju imovinu ima i koliko vrijedi, kako bi je mogla efikasno koristiti

Marić se gostujući u emisiji Bujica krajem prošle godine osvrnuo na negativan nalaz revizije riječima: “Ovdje primjećujem dva hendikepa – profesionalni i emocionalni! Kod Pejnovića i SDP-a riječ je o neodgovornosti, primitivizmu i vandalizmu prema hrvatskoj državnoj imovini! Revizija govori o drskim propustima – da se nekretnine daju podobnima i gospodarski krajnje sumnjivima, bez pravne osnove. Nije se evidentiralo ni stjecanje ni oduzimanje državne imovine. Odstupa se 16,6 milijardi kuna! Ako su državni revizori u četiri mjeseca to mogli vidjeti, kako nije DUUDI u četiri godine!?”, zapitao se.

“Evo – na primjer, predstečajnom nagodbom od privatne osobe Pejnovićev DUUDI preuzeo je zemljište tobožnje vrijednosti 34 milijuna kuna, a poslije ga, nakon tri mjeseca, oglašavaju u vrijednosti od svega 2 milijuna! A nisu ga ni tako uspjeli prodati… Pa tko će sad proračunu nadoknaditi tih 34 milijuna – ili 32 ako ipak uspiju s prodajom?! To su novci svih nas…”, upozorio je Marić.

Afera Kupari, Kotromanović i Pejnović

U emisiji se također spomenulo kako je Milanovićev ministar Kotromanović u lošinjskom hotelu boravio pod lažnim imenom, a sponzor njegova putovanja bio je, navodno, Mihajlo Perenčević, predstavnik ruskog kapitala u Jadranka Hotelima i zainteresirani kupac tamošnje vojarne Kovčanje. Kotromanovićev izlet koji su očito platili Rusi, nije prvi njegov odlazak na Lošinj. U Jadranka Hotelima viđen je još u rujnu 2015. – i to u društvu Mladena Pejnovića, šefa Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

> Željko Sakić: Kapital ima nacionalnost

Marić je u svibnju 2016. tijekom saborske rasprave o provedbi plana upravljanja državnom imovinom za 2015. primijetio da nema izvješća o koncesijama.

“Možda zato da ne bi bilo izvješća o koncesiji za Kupare danoj na 99 godina tvrtki koja je registrirana nakon objave natječaja i koja nema niti jednog zaposlenog, niti kune prihoda i kojoj je osnivač i vlasnik tvrtka u Austriji, koja također nema niti jednog zaposlenog i ni kune prihoda”, izjavio je Marić.

Primijetio je i da su državnom imovinom upravljali oni “koji su nosili štafete, gradili bivšu državu, njeni čuvari do posljednjeg dana”. “Pa naravno da su je doživljavali kao svačije i ničije i krajnje je vrijeme da takvi više nikada ne upravljalju onim što nosi naziv državno”, poručio je tada Goran Marić kao HDZ-ov zastupnik.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.