Kako industrija može iskoristiti sofisticiranu istraživačku opremu vrijednu preko 100 milijuna kuna koja je smještena na IRB-u, te koje se mogućnosti tvrtkama nude za sudjelovanje na natječajima izgradnje prvog termonuklearnog fuzijskog reaktora ITER, vrijednog 13 milijardi eura ili kako kroz kapitalne strukturne projekte povući preko 80 milijuna eura iz EU fondova – samo su neka od pitanja na koje će, u sklopu Poslovnog sumita ‘GRADOVI I REGIJE – generatori razvoja’, odgovoriti znanstvenici Institut Ruđer Bošković na Zagrebačkom velesajmu od 17. do 20 rujna.
Pozitivan trend rasta suradnje ‘Ruđera’ s gospodarstvom
U sklopu predstavljanja IRB-a na Velesajmu ravnatelj IRB-a dr. sc. Tome Antčić održat će u četvrtak 18.9.2014. u 10.30 sati izlaganje na temu: ‘Želite li pokrenuti gospodarstvo? Neka IRB postane Vaš partner!’
Naime, iako osnovan primarno kako institut za fundamentalan istraživanja, posljednjih godina znanstvenici IRB-a intenzivno rade na jačanju suradnje s gospodarstvom. Tako u posljednjih nekoliko godina broj istraživačkih partnerstva između industrije i IRB-a ima pozitivan trend rasta. Ovaj trend velikim dijelom uvjetovan je i sudjelovanjem znanstvenika IRB-a na europskim projektima koji potiču suradnju s malim i srednjim poduzetnicima.
Čak 7 puta povećali izvanproračunsko financiranje
Samo u 2013. godini ugovorena vrijednost komercijalnih projekata iznosila je preko 7 milijuna kuna i to s domaćim tvrtkama poput Podravke, HEP-a, Hrvatskih voda, INA-e, Plive ili HS Produkta, te dodatnih 4,6 milijuna kuna komercijalnim ugovorima s inozemstvom. Do sada su u 2014. godini ugovorena 22 komercijalna projekta ugovorne vrijednosti preko 4 milijuna kuna.
U 2013. godini IRB bilježi rast prihoda od izvanproračunskog financiranja od projekta čak 7 puta u odnosu na prosjek proteklih nekoliko godina , a najveći priljev sredstava izvanproračunskog financiranja IRB je ostvario upravo iz međunarodnih projekata i suradnja. Od ukupnog izvanproračunskog prihoda ostvarenog iz projektnih suradnji u 2013., na međunarodne projekte otpada preko 80% posto. Tako je u 2013. godini ugovoreno oko 50 milijuna kuna iz EU projekata. (graf 1.1)
Kako potaknuti ‘kemiju’ između znanosti i industrije
Svakako najveća prilika za suradnju s industrijom otvara se kroz strukturne fondove EU. Znanstvenici IRB-a aktivni su na četiri projekta koja su ušla u prioritetne liste RH. Međutim, da bi mogli iskoristiti sredstva iz fondova potrebno je stvoriti poticajni kontekst koji podrazumijeva donošenje jasnih strategija nositelja politika kao što je, primjerice, inovacijska strategija.
Znanost i industrija u Hrvatskoj su prije devedesetih imali razvijenu suradnju, tako su, primjerice, znanstvenici s IRB-a svoja znanja prenijeli u prehrambenu i farmaceutsku industriju. Međutim, ekonomska kriza i potražnja u globalnoj ekonomiji znanja intenzivirala je potrebu za strateškim partnerstvima koja nadilaze tradicionalno financiranja pojedinačnih diskretnih istraživačkih projekata. Ovo pretpostavlja da se obje strane uključe daleko izvan konvencionalnih razmjena istraživanja u sklopu pojedinačnih projekata za financiranje. No, da bi se ‘kemija’ razvila i održala nositelji politike trebaju osigurati predvidljivo i stabilno okruženje za financiranje i propise o dugoročnim strateškim partnerstvima.
Bez jasne strategije nema inovacija
Da bi ostala konkurentna u globalnom gospodarstvu naša industrija treba znanost. Tu je računica jednostavna – industrija dobiva potrebna istraživanja, znanstvenici sredstva, a društvo dobiva nove proizvode i tehnologije. To je balans u kojem svatko dobiva. Međutim, to se ne događa ukoliko ne postoji zdravi kontekst, a taj kontekst kroje nositelji politike.
