Premda ministar Branko Grčić u svojim izvješćima govori o uspješnom povlačenju sredstava iz europskih fondova, eurozastupnica Ivana Maletić na svojoj službenoj stranici opovrgnula je njegove izjave i nabrojila sva neiskorištena europska sredstva i neugovorene Vladine projekte, pritom nazvavši ministra Grčića “šampionom sporosti i zavaravanja javnosti“, koji ostaje i dalje uporan u svojim obmanama.
Grčić je, pokušavajući osporiti zastupnicu Maletić, kazao da Hrvatska u 2016. i 2017. neće izgubiti 800 milijuna eura iz EU fondova, iako je u svojoj analizi spomenuo (!) znatne gubitke sredstava.
Stoga je Maletić uputila otvoreno pismo s pet setova pitanja SDP-ovoj vladi i ministru Grčiću od kojih zahtijeva objašnjenja za lažne brojke i dugogodišnje obmane.
Donosimo pitanja s kompletnim pojašnjenjima:
1. S kojim će projektima Vlada iskoristiti preostala sredstva iz razdoblja 2007-2013?
Na konferenciji za novinare 2. veljače ministar Grčić prezentirao je samo četiri projekta iz područja prometa: most Čiovo koji tek treba ugovoriti i zbog žalbenih postupaka neizvjesni su datumi ugovaranja, zračna luka Dubrovnik za koju su ugovorena četiri ugovora vrijednosti 16,6 milijuna eura, obilaznica Kaštela i Vodice – nije jasno kad će biti ugovorene, željeznički projekt Dugo Selo – Križevci, ali samo jedan dio, koji i koliki? Problemi s nedostatkom ugovorenih projekata na kraju 2014. nisu samo u operativnom programu Prometa (neugovoreno 142 milijuna eura od njih 237), nego i u Zaštiti okoliša (neugovoreno 56 milijuna eura od 281) i Ljudskim potencijalima (neugovoreno 46 milijuna eura od 152). Osim toga, sredstva iz IPA I (2011, 201 i 2013) i prijelaznog instrumenta (Transition Facility) od 100 milijuna eura nisu ugovorena.
2. Kako će Vlada u preostale dvije godine nadoknaditi činjenicu da je na kraju 2014. certificirano i iz EU povučeno svega 25 posto sredstava iz omotnice 2007.-2013.?
3. Zašto se Vlada ne pridržava vlastitih zaključaka čijom provedbom bi se smanjila opasnost od gubitka sredstava?
Prema prvom zaključku od 13. lipnja 2013. trebalo je do kraja 2014. biti ugovoreno 9 velikih projekata ukupne vrijednosti 412,1 milijuna eura, a ugovoreno je svega 27 posto – odnosno 111,8 milijuna eura. I sheme dodjele bespovratnih sredstava nisu ugovorene – od planiranih 189,1 milijuna eura, ugovoreno je 165. Prema drugom zaključku od svibnja 2014. godine, do kraja 2014. trebalo je biti ugovoreno 16 velikih projekata ukupne vrijednosti 790,8 milijuna eura – no ugovoreno je svega 38 milijuna eura. Isto tako plan je bio do kraja 2014. raspisati 10 natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu od 337,3 milijuna eura, a raspisan je samo jedan vrijednosti 1 milijun eura.
4. S kojim projektima će se iskoristiti sredstva od 880 milijuna eura dodijeljena za 2014. u novoj perspektivi 2014-2020?
Rok za ugovaranje, provedbu i certificiranje je kraj 2017. godine. Istodobno do kraja 2018. treba imati ugovoreno, provedeno i certificirano novih milijardu eura i tako redom. Kako bi se iskoristilo 880 milijuna eura projekata, potrebno je imati ugovoreno i provedeno projekata u vrijednosti od 1.760 milijuna eura. Koliko projekata čeka spremno na ugovaranje za trošenje tog novca, koji je konkretan plan što će biti ugovoreno do kraja 2015. godine, a što je u pripremi za ugovaranje u 2016. godini?
Provedbom kojih projekata ćete nadoknaditi razliku od 243 milijuna eura?
5. U 2015. imamo obvezu u EU proračun uplatiti 460 milijuna eura. Svi izdašni predujmovi su povučeni tijekom 2014. godine. Prema planu proračuna u 2015. očekuje se 217 milijuna eura refundacija za izravna plaćanja u poljoprivredi, refundacija iz 2014. i predujmova za strukturne i kohezijski fond, prijelazni instrument i IPA I. Provedbom kojih projekata ćete nadoknaditi razliku od 243 milijuna eura? Napominjemo da bismo kao država članica u trećoj godini trebali imati barem dva puta više povučenih od uplaćenih sredstava, ali gledajući plan proračuna za 2015. jasno je da za to nema teoretske šanse.
