Dnevnu dozu financija u Studiju 4 na HRT-u dao je ekonomski analitičar HRT-a, Željko Kardum. Krenuo je od odličnih ekonomskih pokazatelja.
Prosječna neto plaća za studeni isplaćena u prosincu (6.190 HRK) bila je 6,6% nominalno i 5,5% realno veća nego u istom mjesecu prošle godine objavio je Državni zavod za statistiku.
No to je tek početak sjajne ekonomske statistike. Barem ako je vjerovati analitičarima, ustvrdio je.
“Prije par dana dospjela mi je u ruke kvartalna analiza Adiko banke koja pršti optimizmom, ističe Kardum. “Očekivani rast BDP-a od 3,5% u 4 kvartalu prošle godine, nošen krilima odlične turističke sezone, povećane robne razmjene sa Europskim partnerima i osobnom potrošnjom – zakucao je godišnji rast hrvatskog BDP-a u 2017 na 3,2%”, naglasio je.
“Na temelju svih pokazatelja, analitičari predviđaju da će i u 2018. dosegnuti 3,0%. Prvenstveno radi nastavka potražnje u EU, solidnoj hrvatskoj potrošnji i najavljenim reformama koje bi trebale privući više investicija i novostvorenim prostorom za fiskalnu rezervu (podsjetimo imali smo suficit primarnog državnog proračuna). No to nije kraj odličnim vijestima”, ističe Kardum.
“U 2018. godini prognoziraju da će se inflacija cijena potrošačke košarice zadržati na poželjnih 1,5%. Jedini rizik većeg rasta inflacije vide u možda još većoj potražnji i potrošnji hrvatskih građana od očekivane. Znači stabilne cijene – što će pozdraviti svaki prosječan Hrvat”, naglasio je.
“Državni je proračun neočekivano konsolidirao u plusu. I to velikih 0,5%. Naravno da dio zasluga pripada i velikom cikličkom priljevu od poreza te pozitivnom utjecaju porezne reforme na potrošnju”, rekao je.
“No, ako je vjerovati analizama proračun bi trebao biti uravnotežen i u 2018. godini. Prije svega radi nižih kamata na tržištu i povoljnijeg zaduživanja države. Jedinu malu opasnost analitičari vide u dugovima zdravstva i novim izdacima za branitelje. No unatoč svemu očekuju daljnje smanjenje javnog duga u odnosu na BDP – na 73% u 2018. i na 71% in 2019.”, naglasio je.
“I na kraju zadnje ali ne manje važno – država se sjajno zadužuje na domaćem tržištu. Prije samo par dana Ministarstvo financija je prihvatilo upis 1,2 milijarde kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od godinu dana, po prosječnoj kamatnoj stopi od svega 0,09 %! Rekli bi „badava”!, komentira Kardum.
“Kamata na posuđeni novac državi pada. Čini se da refinanciranje 800 milijuna kuna koji dospijeva u ovoj godini neće biti nikakav problem!? Kad vidite sve ove sjajne statističke pokazatelje – prosječni Hrvat mora se zapitati: „Treba li vjerovati odličnim brojkama ili svojim vlastitim „lažljivim očima”, upitao je.
“Dokazano, statistički životni standard i gospodarstvo rastu i tu dolazimo do jedne jako čudne anomalije. I teme koju vam ostavljam za promišljanje preko vikenda. Gospodarstvo raste, a velike poznate korporacije se ruše. Prisjetimo se: prvo je kolaps Agrokora prošle godine izazvao sveopću političku paniku,
ali u ekonomskim podacima nije ostavio nikakvoga traga. Potom su slijedili:
Borovo, Croatia Airlines, Petrokemija, Uljanik. Dakle, neke od perjanica pojedinih sektora i regija. One za koje se tvrdilo da su „stožeri našeg gospodarstva“!?, ističe.
“Danas su u ekonomskim crnim kronikama a gospodarstvo raste!? Ostavljam vam za promišljanje i špekulacije: koliki je stvarni doprinos svih tih kompanija BDP-u? i jesu li ekonomski ili politički važne, upitao je Kardum.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
