Pred nama su usrksni blagdani – Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.
Iako će trgovine u Hrvatskoj na Uskrs biti biti zatvorene te će tako dopustiti svojim radnicima da blagdan provedu s obitelji, za Uskrsni ponedjeljak neke će trgovine ipak raditi, a njihovi će radnici umjesto s obitelji biti na radnom mjestu.
Spar i Interspar
Spar Hrvatska će prilagoditi radno vrijeme svojih prodavaonica. Svi Spar supermarketi u Hrvatskoj bit će zatvoreni na Uskrs, dok će na Uskrsni ponedjeljak trgovine biti otvorene od 8 do 14 sati.
Izuzetak su Spar poslovnice u zadarskom shopping centru Supernova i na zagrebačkom Tuškancu koje će i na Uskrsni ponedjeljak biti zatvorene, dok će Spar supermarket na adresi Martinkovac 127 u Rijeci i na Uskrsni ponedjeljak biti otvoren od 8 do 21 sat.
I Interspar hipermarketi će svi na Uskrs biti zatvoreni, dok će na Uskrsni ponedjeljak trgovine raditi po prilagođenom radnom vremenu.
Konzum
Konzum ne radi na Uskrs ni na Uskrsni ponedjeljak.
Kaufland
Sve trgovine Kauflanda bit će zatvorene na sam Uskrs, u nedjelju 17.4., kao i na Uskrsni ponedjeljak 18.4.2022.
Lidl
Sve će prodavaonice Lidla na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak biti zatvorene. U subotu uoči Uskrsa, trgovine Lidla će raditi prema uobičajenom radnom vremenu.
Plodine
Prodavaonice Plodina ne rade na Uskrs, a na stranicama nema podatka kako rade na Uskrsni ponedjeljak.
Prehrana i Studenac
Trgovine Prehrane ne rade na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.
Prodavaonice Studenca ne rade na Uskrs, a za Uskrsni ponedjeljak nismo uspjeli doći do podataka.
Radno vrijeme šoping centara – većina ih radi na Uskrsni ponedjeljak?
Trgovine i usluge u Arena Centru za Uskrs ne rade. Na Uskrsni ponedjeljak većina ih radi normalno.
City Center one West za Uskrs ne radi. Na Uskrsni ponedjeljak centar radi po redovnom radnom vremenu.
Isto radno vrijeme je i za City Center one East te City Center one Split.
Osječka Portanova zatvorena je za Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.
Kada će Vlada uvesti neradnu nedjelju i blagdane?
Podsjetimo, udruga U ime obitelji već se godinama zalaže za uvođenje neradne nedjelje i blagdana za randike u trgovinama. Tako je pozdravila i odluku Nacionalnog stožera civilne zaštite o zabrani rada trgovina nedjeljom koja je bila na snazi tijekom pandemije koronavirusa, a koja je, nažalost, kasnije ukinuta.
Ukidanje rada nedjeljom i blagdanom je, podsjetimo, bilo i predizborno obećanje HDZ-a prije posljednjih izbora, a koje ni dvije godine nakon što su ponovno osvojili vlast nije realizirano.
Prije više od dvije godine udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.
Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Znači li uvođenje neradne nedjelje i blagdana zaista gubitak za poslodavce?
Bivša europarlamentarka Marijana Petir i tvrtka MediaNet proveli su istraživanje javnog mnijenja o neradnoj nedjelje koje je pokazalo da je čak 90% građana za uvođenje neradne nedjelje.
Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88% u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87% građana za uvođenje slobodne nedjelje. „Ovaj okrugli stol prva je karika u otvaranju dijaloga za rješavanje ovoga problema jer usklađenim privatnim, profesionalnim i obiteljskim životom utječemo na dobrobit pojedinca, obitelji, ali i društva u cjelini“, kazala je Petir na okruglom stolu na kojem su predstavljeni rezultati tih istraživanja.
Istraživanje je obuhvatilo i navike kupovanja nedjeljom, a pokazalo se da za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre gdje nedjeljom kupuje 61% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj 54% njih ne odlazi u kupovinu nedjeljom, a u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji njih 46%.
Nedjeljom kupuje 53% građana, najviše onih od 31 do 40 godina (61%), a najmanje kupuju oni od 61 i više godina (41%). Iako većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54 %), oni koji su za uvođenje neradne nedjelje u malom broju kupuju svake nedjelje (12%). Od onih koji se protive uvođenju neradne nedjelje 79% njih posjećuje trgovine nedjeljom.
Kad se navode razlozi kupovine, građani najčešće kupuju nedjeljom jer im nešto ponestane ili nedostaje, a potrebno im je. Prema broju članova u kućanstvu najmanje kupuju oni koji žive sami (31%) i oni koji žive u velikim kućanstvima sa 6 i više osoba (29%). No ispitanici su složni – nedjelja treba biti neradna.
Petir se u svom izlaganju referirala i na strah od porasta nezaposlenosti uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata, Petir pojašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom – u nekima od njih zaposlenost je porasla za čak 16 do 21%.
Imajući u vidu ove podatke, koji pokazuju da u zemljama s neradnom nedjeljom nije došlo do povećanja nezaposlenosti, za pretpostaviti je da do nje neće doći ni u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa