Predloženi novi ministar financija Boris Lalovac je prije nekoliko dana ustvrdio da hrvatsko gospodarstvo neće krenuti naprijed dok se tvrtke ne riješe nekretnina i promašenih investicija u tom sektoru, ali i predočio rješenje za rješavanje duga građana.
Lalovac je utvrdio da su građevinari i nekretninski biznis s blizu 80 milijardi kuna kredita velika smetnja razvoju jer je dio tih kredita išao prema autocestama i HAC-u, no ključ za gospodarski rast u rješavanju je problema nekretninskog biznisa.
“Kriza tako dugo traje jer su brojne tvrtke ušle u poslove s nekretninama, imaju nedovršene objekte i nekretnine nisu u funkciji. I ne radi se samo o tvrtkama iz građevinskog sektora”, smatra budući ministar.
“Analizirao sam podatke o poslovanju više od sto tisuća poduzetnika i njihova agregirana bilanca pokazuje da im je 2013. godine ukupna aktiva bila 1066 milijardi kuna. Unutar te bilance, vrijednost nekretnina, dakle građevinskih objekata, zemljišta, svega onog što zovemo čvrstim objektima iznosi 466 milijardi kuna. Istovremeno, njihovi izdaci za razvoj i istraživanje iznose 413 milijuna kuna! Naše tvrtke imaju tisuću puta veću knjigovodstvenu vrijednost nekretnina nego što daju za istraživanje i razvoj! Još je lošiji trend kad se usporedi 2008. godina, tada je neto knjigovodstvena vrijednost nekretnina bila 404 milijarde kuna te se u doba krize još i povećala za 62 milijarde, a svi znamo da se ta imovina tijekom godina morala amortizirati i da je bilo ispravaka vrijednosti. Te 2008. su u istraživanje i razvoj tvrtke uložile 650 milijuna kuna. Umjesto da su kapital usmjerile u tom smjeru, tvrtke ga drže u nekretninama, koje ne donose zaradu nego samo trošak upravljanja. Ta je imovina zamrznuta, ne daje nikakav prinos. Istodobno, imovina tvrtki u postrojenjima i strojevima iznosi 58 milijardi kuna, dakle osam je puta manja nego u nekretninama. To je strukturni problem i zato ne idemo naprijed”, objasnio je Lalovac i ujedno ponudio rješenje.
Treba razdvojiti osnovno poslovanje od nekretninskog biznisa u kojemu je balon. Mi smo i u predstečajnim nagodbama imali tvrtke koje nemaju veze s nekretninama, kao Varteks na primjer, koje su bile opterećene tim problemom. Prije sedam-osam godina svi su vidjeli mogućnost brze zarade u nekretninama, ali sada se moramo vratiti industrijskoj proizvodnji. To se dogodilo Španjolskoj i Velikoj Britaniji, za razliku od Njemačke koja je ulagala u proizvodnju i to joj se isplatilo, istaknuo je budući ministar.
Stanovništvo je također žrtva nekretninskog tsunamija i špekulacija u tom sektoru. Građani su 2008. uložili u dionice i investicijske fondove 30 milijardi kuna i izgubili 17 milijardi. Drugi su ulagali u nekretnine s prenapuhanim cijenama, a banke su davale kredite i onima koji nisu bili kreditno sposobni. Zato danas imamo 315 tisuća blokiranih građana. Tražimo rješenje, a analiza pokazuje da se među građanima pod blokadom nalazi 66 tisuća nezaposlenih koji imaju 2,7 milijardi kuna duga i 44 tisuće umirovljenika čiji je dug 4 milijarde kuna. Među umirovljenicima ima 467 osoba koje duguju 2 milijarde kuna. Oni će morati u stečaj, a ja pitam tko je dao toliki kredit umirovljeniku? Bankari se ljute, ali što je to nego špekuliranje? Među nezaposlenima u blokadi imamo 14 tisuća građana koji su od jedne do dvije godine bez posla. Uspoređujemo podatke kako bismo točno znali kome treba pomoći. Svakako onima koji nemaju posao, imovinu, ne mogu platiti režije, ali ne i onima koji su se kockali. Još ćemo usporediti podatke o imovini i oročenoj štednji prije nego što zakonom propišemo kriterije. Želimo iz otpisa dugova izbaciti sve one koji varaju sustav, a pomoći ćemo onima koji to zaista i trebaju, objasnio je nedavno u razgovoru za Večernji list Boris Lalovac.
