Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila konačni prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) kojim se nastoji prilagoditi hrvatsko tržište rada okolnostima gospodarske krize kako bi bilo fleksibilnije, odnosno omogućilo lakše zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta s obzirom da Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi, te visok udio sive ekonomije i nezakonitog rada.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako se novim ZOR-om želi postići da više ljudi radi na većem broju radnih mjesta, te da ih se više zaposli na novootvorenim radnim mjestima.
“Vjerujem da su predloženi instrumenti u svrhu te namjere i cilja, te očekujemo da ljudi to pozdrave. Ako to ne bude tako, onda nismo uspjeli. Toliko jednostavno, a opet komplicirano”, rekao je Milanović.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić istaknuo je da se tržište rada mora prilagoditi sadašnjem vremenu i izrazio nadu da će korist od ZOR-a imati radnici i poslodavci, odnosno da će se njime zaštititi radnici ali i fleksibilizirati radni odnosi, a poslodavci lakše reagirati na promjene na dinamičnom tržištu rada.
Njime se želi omogućiti očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta, smanjiti troškove rada, suzbiti rad na crno, kvalitetnije urediti radne odnose, ojačati prevenciju, smanjiti represiju poslodavcima u odnosu na nepoštivanje propisa, te omogućiti lakšu primjenu zakona, kazao je Mrsić.
Podsjetio je da se sa socijalnim partnerima intenzivno pregovaralo o organizaciji radnog vremena, uvjetima otkaza ugovora o radu i zapošljavanju preko agencija.
Prijedlog je kompromisan u odnosu na prvo čitanje, spuštena je granica radnog vremena s 56 na 50 radnih sati tjedno, povećana je zaštita radnika koji rade preko Agencije za privremeno zapošljavanje za razdoblje u kojem nisu ustupljeni, vratilo se na dosadašnje uređenje u visini naknade plaće na tri prosječne plaće, ali i omogućeno da radnici koji su poslani na rad kod drugog poslodavca mogu tamo umjesto godinu dana raditi tri godine.
Što se tiče suzbijanja nezakonitog rada, omogućen je dodatni rad radnicima koji rade puno radno vrijeme ustupanjem kod povezanih poslodavaca. Ublažen je represivni dio tako da je kod manjih prekršaja omogućeno da se poslodavcu izrekne upravna mjera prema kojoj je dužan otkloniti nepravilnost u roku od osam dana, a ako to ne učini, tek tada slijedi kazna, rekao je Mrsić.
Vlada je podržala i konačni prijedlog Zakona o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata za koji je Mrsić ustvrdio da je polučio veću suradnju sindikata u pregovorima s poslodavcima.
