MMF predlaže Hrvatskoj ukidanje i ono malo preostalih olakšica za djecu

MMF je Hrvatskoj predložio da se preispitaju porezne olakšice na djecu i slične olakšice i socijalna davanja. Čini se kako jednostavno nisu svjesni stanja u Hrvatskoj, gdje ljudi jedva preživljavaju, a ni ono malo preostalih olakšica za djecu nije dovoljno da neke obitelji ne budu na samom rubu siromaštva, uz konstantno lošu demografsku sliku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Olakšice za djecu u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je stopa poreza na dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu 13%, i to od početka 2014. godine. Prije toga je u ožujku 2013. Vlada snizila PDV na 10 posto, ali nije im dugo trebalo da stopu poreza ponovno povise i otežaju život građanima s djecom.

Od poreznih olakšica u Hrvatskoj roditelji s malim plaćama gotovo i nemaju koristi – oni državnu potporu za djecu dobiju kroz dječji doplatak. Kada pogledamo srednji sloj, on visinom plaće neznatno prelazi prag za dobivanje dječjeg doplatka, a porezna olakšica koju ostvaruje na osnovu djece relativno je mala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Olakšice za djecu ulaze u neoporezivi dio plaće, a to pogoduje samo jednom dijelu obitelji s djecom jer je postavljen tako da, ovisno o broju djece, olakšice mogu iskoristiti samo oni s većim plaćama.

Što je MMF i kako funkcionira?

Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund) je posebna organizacija u okrilju Ujedinjenih naroda. Osnovan je zajedno sa Svjetskom bankom u srpnju 1944. godine na međunarodnoj konferenciji u Bretton Woodsu u Sjedinjenim Američkim Državama. Sjedište mu je u Washingtonu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Republika Hrvatska je postala članicom Međunarodnog monetarnog fonda, MMF 14. prosinca 1992. godine.

Cilj je uspostavljanje međunarodne suradnje na monetarnom području. Svakoj zemlji se određuje njena kvota koja ovisi o bruto domaćem proizvodu (BDP-u), međunarodnoj razmjeni, visini deviznih rezervi te drugim faktorima, pa zemlja mora 25% kvote uplatiti u valutama koje imaju status međunarodnih rezervi, dok se ostatak može uplatiti u nacionalnoj valuti. Na osnovi kvota zemlje stječu pravo na posuđivanje sredstava od MMF-a.

Kod glasovanja radi donošenje odluka ovisi o udjelu kapitala u fondu – najveći glasački udio imaju SAD, Japan, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Kina. Kako se odluke MMF-a donose većinom od 85% SAD i Europska Unija zajednički imaju većinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

MMF ima tri glavna područja rada: promatranje, financijska i tehnička pomoć.

Financijska pomoć uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a s platnom bilancom koja podupire politiku prilagodbe i reforme. Puno je država koje proračunski deficit pokrivaju kreditom MMF-a, no to ima svoje nedostatke – velika ponuda deviza nastalih kreditom, dovodi do pada cijene deviza na tržištu tih država, što dovodi do porasta uvoza roba široke potrošnje i istovremenog nazadovanja domaće proizvodnje i izvoza.

MMF s Vladom razradi program mjera za prevladavanje krize, a krediti se isplaćuju u nekoliko etapa, i to nakon što je utvrđeno da je zemlja primatelj ispunila cilj koji je postavljen za određeno vremensko razdoblje. Obično se odobravaju na tri godine, a dugoročnija pomoć dolazi u obzir za zemlje koje imaju velike strukturne probleme. Od zemalja članica se traži provedba mjera poput poreznih i financijskih reformi, privatizacije državnih poduzeća i fleksibilnosti tržišta rada.

Tehnička pomoć obuhvaća stručnu pomoć svojim članicama pri kreiranju i provedbi financijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statističke podatke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Može li MMF pomoći Hrvatskoj?

Svrha osnivanja MMF-a 1945. godine bila je da smanji mogućnosti izbijanja ekonomskih kriza širom svijeta, no od kada je MMF formiran, krize su bile čak češće i dublje.

Zanimljivo je kako se rad MMF-a bazira uglavnom na primjeni gotovo istog recepta za sve zemlje, bez obzira na njihove specifičnosti. Ne čudi da primjena njihovih savjeta rijetko daje dobre rezultate.

Upravo to pokazuje i njihova najnovija preporuka, u zemlji poput Hrvatske, gdje se doista teško živi, ukidanje i ono malo preostalih olakšica za djecu, ili njihovo smanjivanje, značilo bi još teži život za većinu građana.

Kada se još uzme u obzir da su olakšice za djecu malobrojne, da nema olakšica na dječju odjeću i obuću, da ne postoji ujednačen sustav, kao što je cijena vrtića, i da je Hrvatska pred demografskim slomom, teško da se može naći imalo opravdanja za ovu najavu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.