Premijer Plenković nakon sjednice Vlade u Dubrovniku komentirao je još jednom propalu nabavu zrakoplova, ali i curenje klasificiranih dokumenata, kao i fotomontažu potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića, javlja N1.
Mislite li vi kao ministar Krstičević da nema težeg posla od nabavke aviona?
“Cijela ova priča koja traje nekoliko mjeseci, a tema traje dva desetljeća, dobija dimenzije otprilike -tko je kriv. Ja bih to stavio na drugu razinu. Ovo su bile ponude između vlada, nije to bio javni natječaj za uredski materijal gdje se mogu primjenivati metode iz javne nabave, poput osiguranja nabave… Išlo se na direktne razgovore s predstavnicima Vlada, nažalost nije došlo do dobivanja suglasnosti američkih vlasti za transfer tih zrakoplova koj isu modernizirani izraelskom tehnologiju. Mi ćemo o tome razgovarati u saborskoj raspravi, objasniti našu analizu i zaključke zašto se to dogodilo. Pristupilo se u dobroj vjeri, mi smo htjeli s najviših relevantnih razina dobiti osiguranja da će doći do toga, do toga nažalost nije došlo. S naučenim lekcijama ćemo ići dalje, postoji politička volja da moderniziramo ratno zrakoplovstvo”.
Je li to najteži posao?
“Ima puno teških stvari.”
Saborski odbor je dobio izuvješće SOA-e. Zaključak je da će tražiti istragu o Tolušiću odkud su iscurile inforamcije u medije, ne samo u slučaju Tolušićč nego i u slučaju avioni. SOA da je dala DORH-u podatke, ali da DORH u vezi slučaja Tolušić nije učinio ništa. Je li uopće riječ o kaznenom dijelu?
“Što se tiče slučaja montaža fotografija koje su trebale izazvati direktan napad na potpredsjednika Vlade, njegov privatni život, integirtet, obitelj i tako definitivno dodatno utjecati na destabilizaciju Vlade, možete zbrojiti dva plus dva. Zamislite da su bile nemontirane fotografije ili da su bile montirane i objavljene dan prije aktualnog prijepodneva, kakvo bi to ozračje bilo. Nas zanima zašto netko daje fabricirane fotografije medijima da bi nekome pričinile štetu.”
Objava klasificiranih dokumenata u slučaju zrakoplova?
“Što se tiče curenja informacija to ćemo provjeriti, kako su završile u medijima. Završavaju dobrih mjesec dana, tek sada je to postala dramatična stvar.”
Mislite li da je dobro da cure informacije?
“Mislim da nije dobro da cure informacije.”
Cure već dulje vrijeme informacije…
“Curile su i prije ove Vlade.”
Možete li se sjetiti slučaja da je bila objavljena klasificirana informacija i da je utvrđeno da je netko bio kažnjen?
“To nije moj hobi, Hrvoje.”
To se baš i ne sankcionira.
“Ako vi ne znate ja ću to ispitat’ pa ću vam kazat’.”
Bi li DORH trebao biti uključen?
“Da.”
Tandara Knezović s Nove TV pitala je premijera i što je s curenjem klasificiranih dokumenata o avionima.
“Što se tiče curenja informacija, to ćemo provjeriti, kako su ti dokumenti završili u medijima. Oni završavaju u medijima već nekih mjesec i pol, vidim da je to tek sada postala dramatična stvar. Mislim da nije dobro da cure informacije. Curile su i prije ove Vlade. Rade se istrage i pokušava se utvrditi tko je odgovoran.”, navodi dnevnik.hr:
Plenković je na novinarsko pitanje koliko su velike političke stranke odgovorne za rast Živog zida, Plenković je kazao da može reći jedino za ono za što on odgovora.
“Odgovaram za vođenje HDZ-a od srpnja 2016., a ako u nešto ulažemo puno napora, onda je to da nema demagogije, nikakvih poteza koji bi na bilo koji način mogli poticati rast ovakvih skupina”, dodao je.
Premijer je rekao da cijela filozofija njegovog osobnog pristupa sintetizira ideju da izbjegavamo takve situacije, jer one nisu dobre za ukupno političko ozračje u društvu, nije dobro za gospodarski razvoj društva.
Smatra i da živimo u drugom vremenu, vremenu interneta i trenutke komunikacije, informacija i dezinformacija, što je povoljnije ozračje za rast takvih pokreta.
Kazao je i da će u politici HDZ-a biti dosljedan “da nam se ne dogode ovakvi kvazi otpori i alternative”.
Što se tiče same sjednice Vlade, premijer Plenković je izjavio kako je ukupna vrijednost svih donesenih odluka 4,5 milijarde kuna, pri čemu je posebno naglasio značaj vodno-komunalnog gospodarstva i ključnih projekata prometne povezanosti, a po čemu je pokazan duh partnerstva i trajnog dijaloga koji vodi Vlada sa svim županijama.
Napomenuo je kako sve odluke, koje su donesene u suradnji s jedinicama lokalne samkuprave i uz puni angažman svih resora Vlade, imaju svoj plan izvedbe i financiranja, dok su rokovi realizacije ovisni o složenosti projekta ili izvoru financiranja.
“Ovo su konkretni projekti važni za jug Hrvatske. Samo ovako možemo pridonijeti rješavanju svih prioriteta svih dijelova Hrvatske, čime smanjujemo nejednakosti i jačamo politiku ravnomjernog regionalnog razvoja“, ustvrdio je Plenković.
Na kraju sjednice potpisana su 52 ugovora, 18 sporazuma i niz odluka s raznim partnerima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
