Potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro i socijalni dijalog te financijsku stabilnost Valdis Domobrovskis ocijenio je u utorak da Hrvatska vrlo ozbiljno i intenzivno radi na uvođenju eura, a da će cijeli proces njezinog priključivanja eurozoni biti sličan onom Bugarske, koja je već poslala pismo namjere.
“Hrvatska radi vrlo ozbiljno i intenzivno na ostvarivanju uvjeta za ulazak u eurozonu”, izjavio je je Dombrovskis novinarima na marginama konferencije u organizaciji Europske komisije “Pet godina s eurom” u Rigi, kojom se obilježava peta godišnjica od uvođenja jedinstvene europske valute u Latviju.
Kako je istaknuo, proširenje eurozone je otvoren postupak temeljen na pravilima, pri čemu su sve članice EU-a, izuzev Danske i Velike Britanije, zakonski obvezne uvesti euro, iako za njihov ulazak u eurozonu nema vremenskih rokova.
“U svakom slučaju, Europska komisija podržava napore članica da uvedu euro, i to ne samo politički, nego i pružanjem potrebne tehničke pomoći, pa i potencijalne financijske”, izjavio je Dombrovskis.
Pojasnio je da će u idućoj financijskoj perspektivi biti i program za financijsku potporu reformi zemljama koje su na putu priključivanja eurozoni. Hrvatska i Bugarska iskazuju namjeru priključivanja eurozoni pet godina nakon posljednjeg kruga proširenja europske monetarne unije.
U međuvremenu, zbog financijske krize, u eurozoni su provedene reforme kako bi se ojačala iznutra, pa sada kandidati za članstvo u eurozoni, uz ulazak u tečajni mehanizam ERM II, moraju pristupiti i u tzv. blisku suradnju s Jedinstvenim nadzornim mehanizmom (SSM).
Bliska suradnja podrazumijeva da će najveće domaće banke nadzirati Europska središnja banka, a to podrazumijeva niz zakonskih, operativnih i tehničkih priprema i stoga traži određeno vrijeme.
Ulazak Hrvatske u ERM II vjerojatno bi se mogao dogoditi otprilike godinu dana nakon slanja pisma namjere, dakle negdje tijekom 2020. godine. I dok formalnih kriterija za ulazak u ERM II nema, članice eurozone moraju prihvatiti Hrvatsku kao dobru kandidatkinju.
“Proces ulaska u tečajni mehanizam, a zatim i u eurozonu za Hrvatsku će biti sličan onom koji upravo prolazi Bugarska. Hrvatska će moći koristiti tu zemlju za neku vrstu primjera u kontekstu rješavanja svih izazova na tom putu, dok će im se specifične obveze naravno razlikovati”, kazao je Dombrovsiks. Bugarska je prošle godine poslala pismo namjere u Europsku središnju banku i ostale europske institucije o ulasku u ERM II.
Dombrovskis procjenjuje da bi ta zemlja mogla ući u tečajni mehanizam ERM II sredinom ove godine. Nakon toga, kaže, trebat će proći najmanje tri godine do stvarnog uvođenja eura ispuni li ta zemlja sve kriterije – dvije godine u tečajnom mehanizmu, a potom je potrebna najmanje godina dana za ocjenu njezina postignuća i praktične pripreme za zamjenu bugarskog leva eurom.
Osvrnuvši se na reforme koje Hrvatska treba provesti, Dombrovskis poručuje da će, što ih brže provede, to prije moći uživati koristi od jedinstvene europske valute.
“Posebice za zemlje poput Hrvatske i Bugarske, a takav je bio slučaj i s Latvijom, koje imaju tečaj nacionalne valute vezan uz euro, a istodobno ne uživaju koristi od zajedničke valute, nema smisla odgađati put u eurozonu. Za takve države najbolje je da se priključe eurozoni što je prije moguće”, smatra Dombrovskis.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
