Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u drugom tromjesečju još više ispod prosjeka eurozone, primaknuvši se dopuštenom plafonu od 60 posto.
Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je u drugom tromjesečju 88,1 posto i bio je, prema revidiranim podacima, veći za 0,3 postotna boda nego na kraju ožujka.
>Javni dug: Koliki je bio zadnje dvije godine i što govori o našoj ekonomiji?
Najmanji je bilježila na kraju lipnja Bugarska, od 22,1 posto BDP-a.
Na vrhu je Grčka s 163,6 posto BDP-a.
Javni dug i njegov udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) općenito se uzima u obzir kao jedan od glavnih pokazatelja intenziteta ekonomskog rasta. U onoj mjeri u kojoj rast javnog duga ostaje u granicama koje su u skladu s međunarodno ustanovljenim makroekonomskim načelima, toliko i pojedina država ima otvoren pristup financijskim tržištima, odnosno priskrbljivanju sredstava nužnih za pospješavanje ekonomskog rasta u suvremenom svijetu.
Javni dug je zaduženje države na međunarodnim financijskim tržištima čija je svrha zadovoljavanje financijskih potreba države, uključujući podmirivanje dospjelih obveza, postizanje najnižeg srednjoročnog i dugoročnog troška financiranja uz prihvatljivu razinu rizika i promicanje razvoja domaćeg tržišta kapitala.
