Prof. Akrap: Subvencioniranjem stambenih kredita neće se zaustaviti iseljavanje mladih!

Foto: snimka zaslona

Može li mjera subvencioniranja stambenih kredita zaustaviti iseljavanje mladih obitelji? Hoće li dovesti do dramatičnog skoka cijene kvadrata? Hoće li oživjeti građevinski sektor, a posredno pomoći i rastu BDP-a koji je ugrožen krizom Agrokora? Odgovore na ta i druga pitanja tražio je urednik i voditelj Mislav Togonal u jučerašnjem Otvorenom na HRT-u. U emisiji su gostovali ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, demograf Anđelko Akrap, predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva HUP-a Mirko Habijanec i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Borislav Vujović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlada je u saborsku proceduru poslala Zakon kojim bi subvencionirala stambene kredite za prvu nekretninu 1500 građana. Da će potražnja biti veća od sredstava smatra dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Borislav Vujović. To bi se moglo obiti kao bumerang. Da je to trajna mjera bilo bi super, ne bi bilo stampeda i ne bi bilo loše reakcije tržišta. S obzirom da je broj ograničen bojim se ta će doći do kontraefekta.

Vladin prijedlog zakona o subvencioniranju stambenih kredita odnosi se na osobe mlađe od 45 godina koje u svojem vlasništvu nemaju stan ili kuću. Država će tako 4 godine plaćati pola rate kredita za kupnju prvog stana ili kuće, a ako osoba dobije ili usvoji dijete u tom razdoblju, za svako dijete država rok će se produžiti za još 2 godine. Ako osoba u obitelji ima nekog s invaliditetom većim od 50 posto, rok se produžava za još jednu godinu.

Prema prijedlogu omogućena je kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1.500 eura po metru kvadratnom pri čemu ukupan iznos do kojeg država sufinancira kredit ne premašuje 100 tisuća eura. Ipak nekretnina može biti skuplja, ali ostatak se ne subvencionira. Efektivna kamatna stopa kredita ne smije biti veća od 3,75 posto godišnje. Ukupno je za ovu mjeru u 2017. predviđeno 17,5 milijuna, a za iduće godine 35 milijuna kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kušćević večeras je kazao kako očekuje da će se ovim programom realizirati oko 1000 do 1500 stanova. Koliko ćemo od toga sufinancirati ovisi o sredstvima. Ako se dogodi da će biti više zahtjeva nego ćemo moći realizirati o tome ćemo razmišljati. Ova bi mjera trebala pospješiti decentralizaciju zemlju. Ovo smo napravili da bismo zadržali naše ljude u manjim općinama i selima.

Na pitanje što će biti s mladim obiteljima u mjestima gdje su nekretnine skuplje Borislav Vujović je odgovorio kako oni neće moći participirati. Bojim se da njima subvencije neće pomoći s obzirom na to kakve su cijene a kakve su plaće. Takvo primjerice mlada obitelj iz Splita, Dubrovnika i drugih obalnih gradova gdje je kvadratni metar skuplji od 1500 eura ne može računati na ovu mjeru.

Premda prema riječima ministra Kušćevića ovo nije primarno demografska mjera ona ima te elemente no demograf Anđelko Akrap smatra kako ovim Zakonom Vlada neće spriječiti iseljavanje mladih. Zamislimo situaciju da suprug i supruga rade u trgovini za 2700 kuna mjesečno, oni ne mogu ni ući u ovo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glavni krivac za ovako loše demografsku sliku Hrvatske, posebice kad su mladi u pitanju, su poslodavci, dodao je Akrap. Neće se zaustaviti iseljavanje dok poduzetnici ne shvate da ne mogu stalno držati ljude na određeno rado vrijeme. Taj problem, kaže, mora osvjestiti i Vlada. Država zna da velike kompanije zapošljavaju studente na radnim mjestima godinama i kad diplomiraju uzimaju nove studente. Tako iz godine u godinu. Nisu svi poslovi privremeni i povremeni. Djevojka kaže ostat ću trudna kad dobijem stalno zaposlenje. To se u državama s dobrom demografskom politikom ne dešava. Kao dodatanu kočnicu u rješavanju demografskog problema Akrap okrivljuje što ne postoji zajednička demografska politika jer resori slabo surađuju. Tu je problem što te mjere treba koordinirati, zaključio je demograf.

Predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva HUP-a Mirko Habijanec naveo je četri razloga koja mogu pomoći u smanjenju broja iseljavanja. Prvo je plaća. Ona mora doći na polovicu njemačke plaće. Drugo je kontrola te plaće prema kolektivnim ugovorima. Mi smo jedina država u Europi u kojoj se ne kontroliraju plaće po kolektivnim ugovorima. Treće stvar je rigidni Zakon o radu. Četvrta stvar je školstvo. Naše školstvo je neadekvatno, posebno strukovno za gospodarstvo. Vi da ukinete dosta društvenih škola ništa se nebi desilo. Mi trebamo proizvodne ljude.

Što se tiče vladina prijedloga o subvencioniranju kredita za prvu nekretninu kazao je kako ova mjera daje vjetar u leđa građevinarstvu. Građevinarstvo je grana koja prva pada kad dolazi do krize i koja prva raste kad kriza prestaje. Sad će potaknuti to. Što se tiče kredita Habijanec smatra da bi Vlada s bankarima trebala voditi ozbiljne razgovore. Na 15 godina građani još skoro duplo platite glavnicu. U Njemačkoj su kamate od 1,5 do 2 posto, a u Hrvatskoj 5, 6, 7 posto. Država bi trebala pomoći ljudima u potpisivanju tih ugovora. Ljudi ne znaju što potpisuju a banke su opskrbljeni najboljim svjetskim pravnim modelima. Vi gledate samo kamate a ne i sve drugo a onda do kraja života postanete taoc kredita. Radni odnos se može u toku života promijeni. To je vani sve regulirano.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cijelu emisiju pogledajte ovdje:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.