Aktualna kriza nameće nužnost smanjivanja svakog mogućeg troška koji otežava poslovanje i umanjuje investicijski potencijal kompanija koje posluju u Hrvatskoj zbog čega je krajnji trenutak da se konačno zaista ozbiljno pretresu i parafiskalni nameti. Novi krug rezanja parafiskalnih nameta, što s nestrpljenjem očekuju poslodavci, trebao bi se naći na sjednici Vlade u četvrtak.
Upravo je ukidanje i smanjivanje parafiskalnih nameta jedan od najdugovječnijih zahtjeva Hrvatske udruge poslodavaca. Taj je zahtjev unatrag zadnjih 20-ak godina postavljen pred niz hrvatskih vlada, ali nekoliko dosadašnjih najava i inicijativa za njihovu analizu i smanjivanje nije dalo vidljivih rezultata.
Na nametima država godišnje od poduzetnika i građana prikupi 9 milijardi kuna
Nakon svih dosadašnjih pokušaja rasterećenja poduzetnika i građana u registru neporeznih davanja i dalje se nalazi 448 nameta koje plaćamo državi, agencijama, javnim poduzećima te lokalnim jedinicama uprave i samouprave. Poduzetnike ti nameti godišnje koštaju 5,2 milijarde kuna, a građane oko 3,8 milijardi kuna.
Ministar gospodarstva Damir Horvat najavio je veliki akcijski plan za ožujak, ali zbog pripreme mjera za suzbijanje posljedica epidemije koronavirusa sve je prolongirano za nekoliko tjedana. Novi plan trebao bi se naći na ovotjednoj Vladinoj sjednici, a prema Horvatovim riječima, ovoga puta ‘ide se prema jačem smanjenju i ukidanju dijela neporeznih i parafiskalnih davanja’, javlja tportal.
U dosadašnjim Vladinim aktivnostima na rasterećenju gospodarstva glavnina ušteda postignuta je pojednostavljenjem administrativnih procedura i digitalizacijom javne uprave.
Lani je je tako najveći pomak donijela digitalizacija trgovačkih sudova, kojom je omogućeno osnivanje poduzeća elektroničkim putem, provođenje statusnih promjena u sudskom registru korištenjem naprednog elektroničkog potpisa te korištenje elektroničke komunikacije u postupcima pred trgovačkim sudovima. Prema procjenama Ministarstva pravosuđa, ove promjene uštedjele su poduzetnicima oko 174 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Pojednostavljenjem obrazaca i ukidanjem pojedinih administrativnih procedura, stanovite uštede postignute su i u drugim ministarstvima, ali u cijeloj priči gotovo nisu dotaknuta direktna davanja koja financijski najviše opterećuju poslovanje tvrtki.
Riječ je o dvadesetak nameta, među kojima se ističu naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, naknada za uređenje voda, članarina turističkim zajednicama, članarina HGK-u, spomenička renta, naknada za općekorisnu funkciju šuma, naknada za uporabu javnih cesta, komunalna naknada, RTV pristojba u segmentu prijevoza, naknada za ostvarenje prava služnosti i građenja te naknada za neispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Među pretjeranim obvezama ističu se parafiskalni nameti propisani telekom operaterima, na koje odlazi gotovo polovica iznosa kapitalnih ulaganja telekomunikacijskog sektora. Od toga najveći dio odlazi na naknadu za pravo puta i uporabu radiofrekvencijskog spektra.
HUP zatražio smanjenje 20 najvećih parafiskalnih nameta
Hrvatska udruga poslodavaca zatražila je da se za 20 najvećih parafiskalnih nameta u najkraćem mogućem roku razmotri smanjenje.
Za ostale, kojih je prema zadnjim procjenama Vlade više od 400, HUP se zalaže za ukidanje ili drastično smanjenje, od najmanje 70 posto.
„Više puta smo istaknuli da namete prvo treba obustaviti, a potom analizom kako bismo ih sveli na minimalan broj i u okvire koji su za gospodarstvo održivi i prihvatljivi. Ovo ne smije biti još jedan trenutak u kojem sve ostane najavi i načelnom iskazu namjere da se smanje parafiskalni nameti. Kriza s kojom smo suočeni će biti teška i ne možemo si dopustiti da i kroz nju prolazimo, a da ove značajne troškove ozbiljno ne pretresemo. Treba napraviti stručnu analizu, procijeniti opravdanost svakog pojedinačnog nameta i visine iznosa koji se plaća kao i svrhovitost trošenja tako prikupljenih sredstava. Za one koji će se zadržati mora se osigurati transparentan uvid u način na koji se troše te nastaviti provoditi redovite analize opravdanosti i postojanja i visine takvih nameta.“ – izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Također, apeliraju na to da se parafiskalnih nameta oslobode mali poduzetnici, kojima su takvi nameti veliko opterećenje, osobito u ranoj fazi poslovanja.
HUP je prvu listu parafiskalnih nameta objavio još 2007. godine i tada ih je bilo 245, da bi se do danas ta brojka gotovo udvostručila. Ankete među članicama HUP-a koje su provođene u više navrata ukazuju da parafiskalne namete čine vrlo velik dio troškova svih kompanija. Neke su od najvećih stavki, posebno u doba poslovne neaktivnosti, naknada za uređenje voda i komunalna naknada.
„Visoki troškovi regulacije jedu kapital koji bi se mogao uložiti u očuvanje radnih mjesta i nove aktivnosti na tržištu, umjesto na neopravdane administrativne obveze koje ne donose korist, već često čine dodatne prepreke i uteg poslovanju. Da su i parafiskalni nameti jedan od bitnih faktora niske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva znamo odavno, a u aktualnim izvanrednim okolnostima taj problem jednostavno ne smije opet ostati po strani. Pokazali smo ovih dana da se riješava puno toga za što nas se donedavno uvjeravalo da nije moguće. Nema opravdanja da se konačno i parafiskalni nameti ne dovedu u red“. poručuje Davor Majetić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
