U srpnju je zabilježen snažan porast javnog duga – dosegao znos od 289,1 milijardu kuna

Dug opće države dosegao je u srpnju iznos od 289,1 milijardu kuna što je 6,1 milijardu kuna više nego u lipnju ove godine. Ovako visok mjesečni rast posljedica je srpanjskog izdavanja državne obveznice na domaćem tržištu u iznosu od 6 milijardi kuna na deset godina uz kamatnu stopu od 4,5 %. Time je udio javnog duga u procijenjenom BDP-u premašio 87 %, s tendencijom da do kraja godine dosegne već alarmantnu razinu od 90 % BDP-a. I na godišnjoj se razini nastavlja visok rast pa je ukupan dug opće države porastao za 6,7 % pri rastu unutarnjeg duga za 6,8 % te inozemnog duga za 6,5 %, navodi HGK.

Nastavak neodržive dinamike pogoršavanja situacije s javnim dugom, koja je prvenstveno posljedica kumuliranja ustrajnog i visokoga proračunskog deficita, potvrđuju podaci o prirastu javnog duga u prvih sedam mjeseci ove godine, u kojem je razdoblju dug povećan za 9,5 milijardi kuna. Pritom se opća država gotovo podjednako zaduživala na unutarnjem (dug povećan za 5 milijardi kuna) i inozemnom financijskom tržištu (dug povećan za 4,5 milijardi kuna). Na domaćem je tržištu poraslo zaduženje putem izdavanja obveznica (za 5,8 milijardi kuna) i upotrebe kredita (za 2 milijarde kuna), dok su istodobno smanjene obveze na temelju trezorskih zapisa (za 2,8 milijardi kuna). I na inozemnom se tržištu opća država primarno zaduživala izdavanjem obveznica (stanje duga povećano za 6,8 milijardi kuna), dok su smanjene kreditne obveze (za 1,8 milijardi kuna) i obveze po kratkoročnim vrijednosnim papirima (za pola milijarde kuna). Glavnina prirasta duga rezultat je zaduživanja središnje države pritisnute potrebom financiranja visokoga proračunskog manjka (prirast duga za 10 milijardi kuna), dok je istodobno lokalna država smanjila razinu svog duga za 0,5 milijardi kuna, uz praktički zanemarivo smanjenje razine duga fondova socijalne sigurnosti za 1,1 milijun kuna.

Kretanje javnog duga u srpnju tek je nastavak dugoročnije tendencije njegova izrazito visokog rasta pri čemu je, prema podacima Eurostata za drugi kvartal ove godine, udio javnog duga u BDP-u porastao za četiri postotna boda u posljednjih godinu dana, što je najveće povećanje među zemljama Europske unije nakon Austrije i Bugarske (s tim da je udio javnog duga u BDP-u u Bugarskoj na razini od samo 28,3 %). Prema službenim procjenama u okviru procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka (EDP tabele), Hrvatska bi ovu godinu mogla završiti s udjelom javnog duga u BDP-u od 89,2 %, što je znatno viši udio nego u nama sličnim zemljama (Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji). Visoka razina duga i deficita uz neodrživo visok rast duga prijeti mogućnošću daljnjeg smanjivanja već sada lošeg, neinvesticijskog rejtinga zemlje i ograničava perspektive gospodarskog rasta. U okolnostima izostanka snažnijega gospodarskog rasta i inflacije uz sve izraženiji efekt „grude snijega“ (u situaciji kada je gospodarski rast niži od kamatne stope koja se plaća na dug), teret duga morat će se rješavati snažnijim smanjivanjem proračunskog deficita, odnosno stvaranjem znatnijega primarnog suficita, kako bi se stanje duga vratilo u održive granice.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Udio javnog duga u BDP-u do kraja ove godine sasvim će se približiti razini od 90 %, što je osjetno više u odnosu na nama usporedive zemlje te se nameće potreba rješavanja tereta duga putem snažnog smanjivanja proračunskog deficita. Visoka razina i neodrživa dinamika rasta javnog duga stvaraju dodatan pritisak na rizik daljnjeg pada kreditnog rejtinga Hrvatske, koji je ionako već krajem 2013. i početkom 2014. godine pao na razine ispod investicijskog te je Hrvatska trenutno među tri najlošije pozicionirane zemlje EU po kreditnom rejtingu.“

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: hgk