Vodu u Hrvatskoj možemo piti iz slavine, ne može se privatizirati

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić izjavio je danas kako za razliku od većine stanovnika naprednijih europskih zemalja građani Hrvatske mogu piti vodu iz slavine te je istaknuo da je voda javno dobro i ne može se privatizirati.

Većina stanovnika naprednijih europskih zemalja već navikla da se voda iz slavine ne pije te da im služi samo za higijenu, a u Hrvatskoj to nije slučaj. Vode su nam u slavinama zdrave. Imamo 84 posto stanovništva priključeno na sustav vodoopskrbe, a zadatak nam je da u idućih desetak godina svi imamo zdravu vodu za piće”, istaknuo je Plišić na okruglom stolu u povodu Svjetskog dana voda, 22. ožujka.

Rekao je da se na postojeće sustave vodoopskrbe već sada može priključiti još devet posto stanovništva, ali se ne žele priključiti jer imaju svoju vodu, primjerice bunare. Dodao je da je na odvodnju priključeno od 40 do 50 posto stanovništva a cilj je da do 2023. budu priključeni svi stanovnici u naseljima većim od 2000 ljudi.

Istaknuo je da iz fondova EU Hrvatska dobiva 70 posto novca za sustave vodoopskrbe i odvodnje, a kako bi i dalje imala čistu vodu mora prerađivati otpadnu vodu, izgraditi kanalizacijske sustave i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda da njima ne zagadi svoje izvore pitke vode.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić istaknuo je da je u Hrvatskoj onemogućena privatizacija voda. “Ne može se steći vlasništvo nad vodama”, poručio je. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar” Zvonimir Šostar dodao je da je uskraćivanje prava na vodu uskraćivanje prava na život.

Šostar je rekao da je u Lici najbolja voda, ali da i građani Zagreba “mogu biti presretni jer piju jednu od najkvalitetnijih voda u Europi”. Istaknuo je da zavodi za javno zdravstvo redovito kontroliraju vodu priključenu na vodoopskrbne sustave.

Upozorio je da su zbog poljoprivredne ekstenzivne proizvodnje te velikih urbanih konglomeracija i nekvalitetnog zbrinjavanja komunalnog otpada koji ugrožava podzemne vode najugroženija područja istočne Slavonije i sjeverozapad Hrvatske.

U istočnoj Slavoniji najveći je problem s arsenom, manganom i željezom ali se i taj problem rješava postavljanjem uređaja za neutraliziranje arsena, dodao je.