Naše je gospodarstvo u zadnjem tromjesečju raslo najbrže u posljednjih 9 godina – za 3,6%. Je li to dovoljno za vraćanje kamata na kredite? Treba li povećati i plaće, što traže sindikati, kako bi se potaknuo još veći gospodarski rast? Kakvi su rizici hrvatske ekonomije koja ovisi o turističkoj sezoni? Mogu li rast ugroziti problemi koncerna Agrokor koji zapošljava 60 tisuća ljudi? Očekuje li nas u ovoj godini inflacija i rast cijena? Odgovore na ova pitanja tražili su sinoć u emisiji Otvoreno saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić, ministar financija Zdravko Marić, glavni urednik časopisa „Lider“ Miodrag Šajatović i ekonomski analitičar Damir Novotny.
“Agrokor je jedna od najsnažnijih kompanija u Hrvatskoj i mora opstati”, kazao je saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić. “Svi komentari svih relevantnih političara ovih dana počeli su sa rečenicom da kad Agrokor kihne prehladi se cijela gospodarska Hrvatska”. SDP-ovac smatra kako po pitanju Agrokora ne valja širiti loše vijesti jer će one utjecati na ekonomiju. “Ekonomija je vrlo osjetljiva stvar. Ja sam svojevremeno budio neki optimizam radi tih očekivanja. Očekivanja su u ekonomiji 30-40%. Ako su bolja počinje se gibati. Da nismo u temeljima ekonomije radili restrukturiranje ne bi ni došlo do oporavka”. Ipak za rast gospodarstva, najbrži u zadnjem tromjesečju u posljednjih 9 godina onaj od 3,6%, ne zahvaljuje Vladi, ni sadašnjoj ni onoj u kojoj je on bio ministar. Teret cijele priče iznijeli su poduzetnici, investitori i izvoznici.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako je Agrokoru potrebno restrukturiranje. “Država mora intervenirati jer se radi o radnim mjestima. Ne može ministar financija subvencionirati, ali na svaki mogući način se mora očuvati ta komapnija zbog radnih mjesta, jer ako se dogodi nešto tragično tada dolazi do naglih kontrakcija. Vidjeli smo to ’90-ih kad su privatne banke otišle u stečaj i pao je BDP za 1 posto”. Na pitanje kakav je scenarij u slučaju stačaja Agrokora, Novotzy je kazao kako bi u najcrnijem slučaju “BDP pao za 3, 4 ili čak 5 posto jer je tvrtka osim što zapošljava veliki broj ljudi svojom stabilnošću na neki način jamči stabilnost tvrtkama koje s njom posluju”.
“Agrokor je u 2015. imao prihod od 51 mlijardu kuna. Druga, treća, četrvrta i peta tvrtka u Hrvatskoj imaju prihod kao Agrokor sam!” kazao je večeras glavni urednik časopisa „Lider“ Miodrag Šajatović. Objasnio je kako je Agrokor kompanija koja “primjenjuje metodu agresivnog širenja i zaduživanja po visokim kamatama”. Dodao je kako takve kompanije nisu novost u svijetu biznisa te kako se znalo da će se kad tad taj model potrošiti. Objasnio je i koje od modela u idućih mjesec dana mogu odabrati vlasnici Agrokora kako bi spriječili dodatne probleme.
Na pitanje treba li povećati plaće, što traže sindikati, kako bi se potaknuo još veći gospodarski rast, ministar financija Zdravko Marić kazao je da je to izvedivo. Rast plaća bi trebao pratiti rast produktivnosti. “Mi imamo u ovom trenutku gospodarski rast što je dobro, mislim da svi skupa možemo biti zadovoljni s pokazateljima. Oni su i u nekim stvarima i nakon dugo vremena rekordni, ali još uvijek imamo mi putno toga za dosegnuti”. Dodao je kako je ova stopa rasta nešto što bi on istaknuo kao točka pokrića za otplatu dugova. “Ova stopa rasta od oko 3 posto sa blagom inflacijom je na razini našeg prosječnog troška kamate kroz državni proračun”. Ministar je kazao kako se on u svom radu uvijek referira na američko gospodarstvo, a oni ispred pokazatelja gospodarskog rasta, BDP-a i svih njegovih sastavnica prate rast zaposlenosti, a to je ono što Hrvatskoj treba.
Da nam za novi ciklus rasta gospodarstva od 3,4% trebaju strukturne reforme smatra ekonomski analitičar Damir Novotny. Ipak, boji se da postoji prevelik rizik da ih neće imati tko odraditi. “Ako nemamo radne snage, a nismo skloni uvozu radne snage, a imamo kontingent ljudi koji se ne žele ili ne mogu zaposliti. Imamo ključan problem nezaposlenih. Taj bi se problem, barem djelomično, mogao riješiti ponovnim zapošljavanjem umirovljenika”, smatra Novotny. Imamo jedan kontingent mladih umirovljenika. Prosječna starost našeg umirovljenika je 52 godine. To je neodrživo. Morat ćemo ih vratiti djelomično nazad, omogućiti tu fleksibilnost. To su dobri radnici. Moramo to učiniti kako bismo mogli nastaviti taj ciklus rasta”, zaključio je.
