Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) još nije ni punoljetna – u srijedu je svečano obilježila 15 godina od osnutka, ali o njezinu veliku doprinosu sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj svjedoče podatci da je do sada financirala više od 900 projekata u vrijednosti od oko 320 milijuna kuna.
Svečanost je održana u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), okupila je brojne uzvanike, izrečene su mnoge riječi pohvale za rad djelatnika Zaklade i znanstvenika čiji je rad ona poduprla i njihova uspjeha ne samo na nacionalnoj već i na europskoj te svjetskoj razini koji su, istaknuto je, daleko respektabilniji no što bi se moglo očekivati s obzirom na financiranje znanosti u Hrvatskoj.
Ipak, nakon pozitivnih riječi i pohvala za ostvarene rezultate, predsjednik Upravnog odbora Zaklade akademik Dario Vretenar progovorio je i o nimalo pohvalnom realitetu – a to je financiranje znanosti u Hrvatskoj.
Akademik Vretenar: Hrvatska je među malobrojnim zemljama u kojima se smanjuju izdvajanja za znanost
Suočavanje s realitetom Vretenar je počeo podatcima UNESCO-va izvješća iz 2015. o izdvajanjima za znanost, istraživanje i razvoj iz bruto domaćega proizvoda (BDP) koji ukazuju na to da je Hrvatska među malobrojnim zemljama u kojima se smanjuju izdvajanja za znanost – konkretno u Hrvatskoj su se izdvajanja smanjila s 0,84 posto BDP-a na 0,81 posto BDP-a. Smatra kako je izvjesno da će se taj negativni trend nastaviti, jer se izdvajanja za znanost ne povećavaju bez obzira na to što BDP u Hrvatskoj pomalo raste. Napomenuo je kako je istaknuti cilj da će Hrvatska 2020. za ta područja izdvajati 1, 4 posto BDP-a, što je, ocijenio je Vretenar, malo u odnosu na druge europske zemlje.
Kada je riječ o zemljama Europske unije (EU), uz Hrvatsku, smanjenje ulaganja u znanost bilježe još samo Bugarska i Rumunjska. Objasnio je da manje novca za znanost znači i manji broj znanstvenih publikacija po stanovniku.
Ukazao je na to da spomenuti podatci “razbijaju još jednu famu” koju često slušamo, a to je da udio gospodarstva u znanosti kod nas nije dovoljan jer on iznosi 43 posto te nije bitno lošiji u odnosu na druge europske zemlje.
Spomenuo je i kako je Hrvatska 2003. godine bila, primjerice, usporediva sa Slovenijom po ulaganjima u znanost jer je tada 0,95 posto BDP-a ‘išlo’ za istraživanje i razvoj, a u Sloveniji 1,25 posto BDP-a, deset godina kasnije Hrvatska bilježi pad izdvajanja za ta područja, a u Sloveniji su ona porasla na 2,7 posto BDP-a.
Što možemo napraviti da se situacija promijeni nabolje – povećati kapacitet privlačenja talenata
Na retorički postavljeno pitanje – što možemo napraviti da se stanje poboljša, akademik Vretenar se u odgovoru referirao na poruke koje je prije tjedan dana objavilo udruženje Science Europe, koje okuplja 43 članice – zaklade i agencije koje finaciraju znanost u Europi, a u kojemu je i HRZZ.
Izvijestio je kako je prva od tih poruka da smo samo odgovorni za situaciju u znanosti, druga je da moramo povećati kapacitet privlačenja talenata. Među 148 zemalja u kojima se propitivao njihov kapacitete zadržavanja talenata, Hrvatska je na 137. mjestu, a situacija je za nas još negativnija kada se radi o sposobnosti privlačenja talenata jer smo tu na 141. mjestu od 148 zemalja.
Raznolikost i izvrsnost znanstvenih projekta koje financira HRZZ potkrijepile su pak znanstvene prezentacije četvero znanstvenika – akademika Mirka Orlića s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Tihane Lenac Roviš s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Bojana Jerbića s Fakulteta strojarstva i brodogradnje sa zagrebačkoga Sveučilišta i prof. dr. Marija Šlausa iz HAZU.
Govoreći o važnosti HRZZ-a, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić ustvrdio je kako nužno treba poduprijeti rad Zaklade te osigurati dugoročne i stabilne mehanizme njezina financiranja.
Hrvatsku zakladu za znanost osnovao je Hrvatski sabor posebnim zakonom u prosincu 2001. sa svrhom promocije znanosti, visokog školstva i tehnologijskog razvoja u Republici Hrvatskoj i temeljnim ciljem osiguravanja gospodarskog razvoja i poticanja zapošljavanja. Zaklada je osnovana pod nazivom Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, a njezin je naziv 2010. promijenjen u Hrvatska zaklada za znanost. Zaklada podupire projekte na temelju javnih natječaja, prema kriterijima izvrsnosti predloženog istraživanja i voditelja projektnog prijedloga, a nakon stručne međunarodne recenzije.
