Saborski klubovi u petak su u polupraznoj sabornici u raspravi podržali izvješće o radu Hrvatske zaklade za znanost za 2015. godinu, ali i upozorili na nedostatna izdvajanja za znanost.
Izvršni direktor Hrvatske zaklade za znanost Hrvoje Mataković, podnoseći izvješće o poslovanju u 2015. rekao je kako su prihodi od donacija iznosili 97,7 milijuna kuna. Najznačajniji su, kazao je, prihodi iz državnog proračuna za financiranje znanstveno istraživačkih projekata u iznosu 74,5 milijuna kuna i prihodi državnog proračuna za program doktoranata i poslijedoktoranata Zaklade u iznosu od 18,6 milijuna kuna, prihodi iz državnog proračuna za rad zaklade od 4,4 milijuna kuna…
> Dr. sc. Beata Halassy: Odgovor kritičarima – kako funkcionira Hrvatska zaklada za znanost?
“Troškovi poslovanja najvećim dijelom u 94 posto podrazumijevaju isplatu projektnih sredstava tj. financiranje znanstvenih projekata i isplata za doktorante što je i posebna svrha zaklade”, istaknuo je Mataković.
Unatoč nedostatnim sredstvima Zaklada je dobro ispunjavala zadaće, kazao je Željko Jovanović (Klub SDP-a) naglasivši da Hrvatska mora inzistirati na povećanju ulaganja u znanost u narednom razdoblju .
U 2014. Hrvatska je izdvajala za znanost 0,75 posto BDP-a, a u 2015. 0,81 posto, dok je cilj prema strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije doći do 2 posto u 2020., rekao je Jovanović.
> Akademik Pečarić optužio Hrvatsku Zakladu za znanost za uništavanje hrvatske znanosti
Vesna Bedeković (Klub HDZ-a) naglasila je da više truda treba posvetiti osiguravanju sredstava za znanost koja ne dolaze iz državnog proračuna ali i povezivanju znanosti i gospodarstva. Dok ne počnemo intenzivno ulagati u znanost i povezivati znanost i gospodarstvo, smatra, nećemo dostići potrebnu konkurentnost u europskom prostoru.
> 15 godina od osnutka Hrvatske zaklade za znanost u kojih je financirano više od 900 projekata
Vesna Pusić (Klub nezavisnih zastupnika i HSU-a) ustvrdila je da je pitanje znanosti gospodarsko i identitetno pitanje , tko ćemo biti za 10 do 20 godina. “No, bez novaca ovo područje ne može funkcionirati”, kazala je.
Po izdvajanju za znanost, na ljestvici od 28 država EU i još 10 koje nisu članice, Hrvatska se nalazi na sedmom mjestu odozdo. Lošiji od Hrvatske su Cipar, Latvija, Malta, Rumunjska, Crna Gora i Srbija, dok su na vrhu ljestvice skandinavske zemlje, najuspješnije države EU-a, rekla je Pusić.
Predsjedavajući Željko Reiner komentirao je polupraznu sabornicu. “Svi se busamo u znanost a samo je sedam zastupnika u dvorani. To ukazuje na stav kolega o znanosti, deklarativno smo svim srcem za znanost ali ovako se ne bi reklo”, kazao je.
Posljednji tjedan rada Sabor će početi zasjedanje već u ponedjeljak 10. srpnja i radit će do petka kada će glasovati o svim raspravljenim točkama.
