5 činjenica o broju birača u Hrvatskoj

Foto: Fah

Suprotno europskoj parlamentarnoj praksi, u Republici Hrvatskoj je na snazi nekoliko različitih popisa njezinih birača, što taj broj čini podložnim manipulacijama.

Prije svega, postoje registar birača i popis birača, zatim evidencija prebivališta koji vodi Ministarstvo unutarnjih poslova, a različiti su i popisi za lokalne te parlamentarne izbore zato što prvi ne uključuju hrvatsku dijasporu.

Parlamentarni i lokalni izbori

Kao što je prije posljednjih parlamentarnih izbora u rujnu 2016. istaknulo Ministarstvo uprave, u popis birača ukupno je upisano  3.799.609 birača i to: s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po općinama i gradovima upisano je 3.740.200 birača, od čega se prethodno registriralo 11.267 birača. Bez prebivališta u Republici Hrvatskoj aktivno se registriralo 59.409 birača.

Poznat broj birača za lokalne izbore

Na lokalnim izborima u proljeće 2017. članove općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština na skorim lokalnim izborima moglo je, prema Ministarstvu uprave, birati 3.719.182 birača.

Šterc: Hrvatska danas ima preko 400 000 fiktivno prijavljenih stanovnika

U Hrvatskoj je 400 tisuća fiktivnih birača, izjavio je 2016. geograf i demograf Stjepan Šterc za Večernji list. U registru je 3,8 milijuna birača, a može ih biti, kaže, najviše 3,3 milijuna. Podatak o broju birača u Hrvatskoj ne odgovara ni približno stvarnosti kad se imaju na umu podaci o broju stanovnika u Hrvatskoj, broju djece do 18 godina te broju odseljenih iz Hrvatske.

Šterc: U Hrvatskoj ima najviše 3,3 milijuna birača

Stoga demograf dr. Stjepan Šterc procjenjuje da Hrvatska danas ima najviše 3,2, do 3,3 milijuna birača, te preko 400.000 fiktivno prijavljenih stanovnika.

Baukove manipulacije brojem birača

“Po popisu stanovništva u Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj”, rekao je Arsen Bauk za Nacional kada je priznao pravo stanje u broju birača.

SDP-ov Bauk prevario birače: U ime obitelji prikupila više od 380.000 potpisa, tvrdio da to nije 10% birača

“Logična i legitimna razlika” o kojoj je Bauk dok je bio ministar govorio iznosi 7% biračkog tijela što je nepojmljivo za bilo koju drugu zemlju Europske unije, upozoravala je udruga U ime obitelji koja je prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.

Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijalna glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.

Baukovu brojku potvrdio i Ustavni sud

„Mi smo za broj birača naveli tri evidencije koje mogu biti osnova za određivanje broja birača”, odgovorio je Bauk 2014. u Poligrafu Hrvatskog radija Krešimiru Planiniću, pravnom stručnjaku udruge U ime obitelji. Planinić je Bauka tada upitao: “Čemu dva popisa birača? (…) Trenutno imamo jedan broj u registru i jedan broj koji se svako malo izvlači i ustvrdi se da je to stvaran broj birača”.

“Jedna je evidencija prebivališta koji vodi Ministarstvo unutarnjih poslova”, naveo je tada Bauk, “drugi je broj s popisa birača sa zadnjih izbora što smo odredili mi, što bi bilo 376 000. Treća je evidencija Državnog zavoda za statistiku, popis birača gdje je 346 000 birača“, te je dodao kako se Ustavni sud od te tri brojke odlučio za “brojku od 404 000”.

Ustavni sud je doista prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr