5 činjenica o statusu roditelja odgojitelja i zašto ova demografska mjera nije primijenjena na cijelu Hrvatsku?

Foto: GettyImages

Demografi često ističu da se ljudi odlučuju za stvaranje obitelji kad ostvare egzistencijalnu sigurnost. Hvalevrijedna mjera ‘roditelj odgojitelj’ pomaže obiteljima u financijskom smislu te olakšava skrb o djeci na način da je jedan od roditelj posvećen njihovom odgoju i potrebama.

Demografska mjera kojom se gradonačelnik Milan Bandić najviše hvali, status ‘roditelja odgojitelja’, sada je dana u reviziju, odnosno u javno savjetovanje. Ideja je da se uvjeti za dobivanje statusa pooštre, a iznos naknade smanji.

Promjene koje se žele izvršiti, smanjuju navedena prava, naknade, trajanje te stavljaju razna ograničenja na postavljanje zahtjeva te olakšavaju prestanak prava na naknadu.

> Ispovijest majke odgojiteljice za Narod.hr nakon najavljenog rezanja naknada: ‘Kako ću prehraniti djecu kad je moje staro radno mjesto odavno popunjeno?’

> Udruga roditelja odgojitelja nakon sastanka s pročelnicom apelira: ‘Bandić treba shvatiti dio odgovornosti koju ima oko mjere’

> Majka petero djece za Narod.hr: ‘Umjesto posla izabrala sam biti roditelj odgojitelj, ograničavanje mjere narušilo bi stabilnost koja nas je sve privukla’

> Status roditelja odgojitelja – koje se promjene predlažu i što to znači za obitelji?

> Majka jedanaestero djece za Narod.hr o mjeri roditelj odgojitelj: ‘Moja stalna prisutnost u obitelji presudna je za odgoj djece’

O kakvoj je mjeri riječ?

Status roditelja odgojitelja postoji od rujna 2016. godine i danas ga koristi oko 5 tisuća korisnika koji primaju naknadu po ovoj osnovi. To je mjera kojom Grad Zagreb nudi naknadu nezaposlenim roditeljima troje ili više djece od kojih najmlađe još nije krenulo u školu.

Oni koji su odlučili koristiti mjeru imaju pravo na mjesečnu novčanu pomoć u iznosu od 65 posto prosječne bruto plaće u Zagrebu za prvih osam mjeseci prethodne godine. Riječ je o mjeri kojoj je cilj povećati broj trećerođene djece.

Pravo na taj status ima jedan od roditelja koji se brine za najmanje troje djece, ako najmlađe dijete nije krenulo u osnovnu školu. Za sada, vrijedi dok najmlađe dijete ne navrši 15 godina.

Velik broj ispisane djece iz vrtića

Jedan od uvjeta kojeg roditelji moraju ispuniti da bi ostvarili status jest da dijete nije upisano u redovni program predškolskog odgoja i obrazovanja. Takva odluke je dovela do toga da je od 1. rujna 2016. do kraja 2018. više od 2500 djece ispisano je iz zagrebačkih vrtića.

Objašnjenje za propisivanje ovakvog uvjeta bilo je da je gradskoj upravi jednostavno preskupo sufinancirati djetetu vrtić i plaćati majci da ostane s djetetom doma. Stručnjaci su odmah upozorili da bi takav propis mogao dovesti do velikog broja ispisa djece iz vrtića, koji ima daleko važniju ulogu od običnog čuvanja. Međutim, nisu očekivali da će se raditi o tako velikom broju: iz vrtića je u proteklom razdoblju ispisivano troje djece dnevno.

“Ispise djece provodimo po upravnom postupku, a davanje razloga ispisa nije obavezno”, odgovorili su Jutarnjem listu iako su im neslužbeno potvrdili da je motiv za masovniji ispis djece u većini slučajeva upravo status roditelja odgojitelja te da se u protekle tri godine broj djece koja pohađaju vrtiće smanjio upravo za 2500 djece.

‘Bijela kuga’ poharala Hrvatsku

Iz Grada su prilikom uvođenja mjere, pojasnili da žele zaustaviti negativni demografski procesi u Hrvatskoj.

”Grad Zagreb ima četiri problema. Bijela kuga, bijela kuga, bijela kuga, bijela kuga. Što će sam fakulteti ako se ne rađaju djeca koja će u njih ići”, slikovito je gradonačelnik Bandić na sjednici Gradske skupštine pojasnio razloge uvođenja ove mjere.

Gradonačelnik Milan Bandić želio je ovaj model proširiti na cijelu Hrvatsku i predlagao da se naknada plaća iz državnog, a ne iz gradskog proračuna, no ta ideja nije zaživjela. Kako bi spriječila demografsku katastrofu, Vlada je uvela neke mjere, no nedovoljno za zaustavi negativan trend malog broja rođenih i iseljavanja.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sredinom 2018. prošireno je pravo na dječji doplatak, nastavljen je i program subvencioniranih stambenih kredita namijenjen mladim obiteljima, snižena je stopa PDV-a na pelene,

Demografi: Mjeru roditelja odgojitelja provesti u cijeloj zemlji

Svake godine rodi se manje djece, a poveća broj ljudi koji umre. Dodamo li svemu tome na stotine tisuća onih koji su se zadnjih godina iselili iz Hrvatske, onda je jasno da je ‘bijela kuga’ ogroman, vjerojatno i ponajveći hrvatski problem.

Sudeći prema velikom zanimanju za status roditelja odgajatelja u gradu Zagrebu te činjenici da su i vodeći hrvatski demografi pozdravili uvođenje ove mjere (preporučili da se krene provoditi u cijeloj Hrvatskoj), čini se da se uvođenje statusa roditelja odgajatelja dosad pokazao kao vrlo dobar potez.

”Ugovor i status majki ili očeva odgojitelja uz uvjet da imaju najmanje troje djece tek je jedna, ali dobra mjera pronatalitetne politike, istaknuli su, da podsjetimo, demografi prof. dr. Anđelko Akrap i prof. dr. Stjepan Šterc u razgovoru za Večernji list u listopadu 2016.

“Hrvatsko društvo puno socijalnih razlika i ta mjera namijenjena je jednoj kategoriji osoba koje su nezaposlene ili imaju manja primanja. Nije to, kao što se u javnosti percipira, tjeranje žena u kuću, to je stvar izbora. Nekome će odgovarati, nekome ne “,prokomentirao je prof. Akrap dodajući da se, primjerice, prodavačicama kojima je plaća 2900 kuna više isplati biti doma s djecom i za to primiti mjesečno oko 4 tisuća kuna.

“To je vrlo ozbiljna mjera i moj je savjet novoj Vladi da je prihvati i provede na nacionalnoj razini kao jednu od mjera u sustavu demografske revitalizacije”, komentirao je istu mjeru prof. Šterc.

Prema njegovoj procjeni, iz državnog proračuna za to bi godišnje trebalo oko 500 milijuna kuna.

Hoće li doći do ukidanja mjere i tko se za to zalaže?

Zastupnici zagrebačke Skupštine u listopadu 2019. godine većinom su glasova odbacili Strategiju demografskog razvoja Grada Zagreba do 2031., koja je uključivala mjeru roditelja-odgojitelja.

Protiv mjere su bili GLAS i HSU, a HDZ je ostao suzdržan. Klub GLAS-a i HSU-a u krajem 2019. uputio je prijedlog prema kojem bi 30. lipnja 2020. godine bio zadnji rok prijave za mjeru novčane pomoći za roditelja odgajatelja. GU svom obrazloženju tvrdili su da mjera nije dala rezultate.

HDZ je ostao suzdržan oko strategije zbog neusklađenosti gradske i nacionalne demografske politike. Naveli su kako se u politici Vlade i njenim demografskim mjerama umjesto roditelja-odgojitelja zastupa potreba povećanja vrtićkih kapaciteta te broja zaposlenih školovanih odgajatelja kako bi se u što skorije vrijeme, do 2030. dostigli tzv. barcelonski ciljevi, a koji govore o broju od 33 posto jasličke i 90 posto vrtićke dobi koje moraju biti obuhvaćene ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem.

Smatraju kako bi se to mjerom roditelj-odgojitelj dovelo u pitanje jer djeca takvih roditelja ne pohađaju predškolski sustav, izuzev posljednje godine polaska u školu, a kao problem bide i dugo izbivanje roditelja-odgojitelja s tržišta rada.

Što donosi novi prijedlog?

Novi nacrt demografske mjere novčane pomoći za roditelje odgojitelje upućen je na javnu raspravu.

Prema njemu će nezaposleni roditelji s troje ili više djece pomoć ostvarivati do navršenih 8 godina djeteta, a ne do 15 kako je bilo do sada. To je izazvalo val negativnih reakcija među korisnicima kojima je zbog ovoga upitna egzistencijalna sigurnost obitelji, a mnogima prestaje pravo.

Kako se uključiti u javno savjetovanje?

U javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja, koje traje do četvrtka, 23.1. možete sudjelovati tako da:

1. Preuzmete OBRAZAC sudjelovanja javnosti u internetskom savjetovanju o nacrtu prijedloga odluke ili drugog općeg akta 

2. Ispunite obrazac i pošaljete ga na adresu elektroničke pošte: uredzademografiju@zagreb.hr  zaključno do 23.1.2020. 

Izvor: narod.hr