Ove godine obilježava se 25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja kojom je Hrvatska vojska završila Domovinski rat i oslobodila okupirane dijelove Banovine, Korduna, Like i Dalmacije. Medije je ovih dana posebno zanimalo hoće li novi potpredsjednik Vlade, Boris Milošević, član Pupovčevog SDSS-a, stranke čiji su pojedini članovi povezani sa zločinima u Domovinskom ratu, doći na obilježavanje obljetnice Oluje.
> (VIDEO) Trebaju li HDZ-ovci ići u Grubore, a SDSS-ovci u Knin?
Tako je nedavno objavljena informacija da će Milošević doći u Knin, ali i da će HDZ-ov predstavnik doći u Grubore, mjesto stradanja, prema nekim izvorima petorice, a prema nekim šestorice Srba nakon VRO Oluja. U Grubore bi, prema informacijama, trebao doći ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Što se dogodilo u Gruborima?
Grubori su zaseok pored Plavnog, dvadesetak kilometara nedaleko od Knina.
Nakon operacije Oluja, krajem kolovoza 1995., točnije 25. i 26. kolovoza, ondje je, prema nekim izvorima, ubijeno je 5, a prema nekim 6 srpskih civila. Zločin se dogodio dva i pol tjedna nakon završetka operacije Oluja (Oluja je trajala od 4. do 7. kolovoza 1995.).
Ubojstva su počinjena tijekom antiterorističke policijske operacije na tom području.
Slobodna Dalmacija je 2009. godine navela imena petorice žrtava: 80-godišnjeg Miloša Grubora, 65-godišnjeg Jove Grubora, 90-godišnje Marije Grubor, 41-godišnjeg Đura Karanovića i 51-godišnje Milice Grubor.
Ovaj je zločin bio uvršten u optužnicu Haškog suda protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka, koji su oslobođeni krivnje. Za zločin su pred Vrhovnim sudom RH bili optuženi i Igor Beneta, Božo Krajina i Frano Drljo, pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko. Igor Beneta počinio je samoubojstvo 2011., a Božo Krajina i Frano Drljo pravomoćno su oslobođeni u listopadu 2019.
Kada govorimo o zločinima nad civilima u Domovinskom ratu, treba podsjetiti da je u Domovinskom ratu, prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koje je dr. sc. Nazor donio za Večernji list, stradalo ukupno oko 6.650 civila.
Jedan dio tih civila agresorske su snage ubile za vrijeme okupacije, na područjima pod zaštitom UN-a, tzv. UNPA-zonama, u razdoblju kada nije bilo ratnih djelovanja. Brojni hrvatski civili koji nisu napustili svoje domove izgubili su život samo zato što su Hrvati.
Zločini počinjeni za vrijeme okupacije
Podsjetimo samo na neke zastrašujuće zločine nad civilima za vrijeme okupacije.
U selu Tovarnik u Vukovarsko-srijemskoj županiji u rujnu 1991. agresorska JNA i srpske paravojne formacije ubile su 68 mještana, među kojima je bio i tovarnički župnik Ivan Burik. Za taj zločin do danas nitko nije odgovarao. Sa zločinom se povezuje i Vojislav Stanimirović, tada pripadnik JNA, a trenutno član Pupovčevog SDSS-a.
U listopadu 1991. u selu Baćin u općini Hrvatska Dubica, agresorske snage smaknule su najmanje 56 civila, mahom žena i staraca. Neka tijela odnijela je Una, a ubijeni su pokopani u šest plitkih jama. Riječ o drugoj najvećoj masovnoj grobnici nastaloj tijekom Domovinskog rata, nakon Ovčare.
Godine 1993., u veljači, u mjestu Medviđa u zadarskom zaleđu pripadnici agresorske srpske vojske počinili su pokolj nad civilnim stalnovništvom kao odmazdu za uspješnu oslobodilačku operaciju „Maslenica“ koju je provela Hrvatska vojska. Od 18 stradalih civila, četvorica se još uvijek vode kao nestali. Najmlađa žrtva bila je djevojka od 18 godina, a najstarija žena od 88 godina. Sveukupno je među žrtvama bilo sedam žena. Ni za ovaj zločin do danas nitko nije odgovarao.
> Koliko je članova SDSS-a koji imaju saznanja ili su povezani sa zločinima u Domovinskom ratu?
Nažalost, to su samo neki od mnogih zločina kojeg su agresorske snage počinile na okupiranom području.
Jesu li predstavnici SDSS-a, koji inzistiraju da HDZ-ovi predstavnici u vlasti dođu na obilježavanje stradanja srpskih civila, dostojno obilježili stradanja hrvatskih civilnih žrtava?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
