Aktivistice iskoristile tragičan slučaj preminule djevojčice za napad na biološku obitelj

Divjak Skender Veljača
Foto: fah; Fotomontaža: narod.hr

Dvoipolgodišnja djevojčica iz romske obitelji brutalno je pretučena u svojem domu te su joj roditelji nanijeli toliko teške ozlijede da je slučaj istog trena dobio pozornost javnosti. Otkriveno je i da je djevojčica na zahtjev roditelja udomljena, ali na zahtjev roditelja njima vraćena. Stoga su se osim javnosti, a pogotovo nakon što je djevojčica preminula – za slučaj zainteresirali i tzv. nevladini aktivisti – koji po običaju dobivaju ogroman medijski prostor, a prima ih i Andrej Plenković, te ministar Josip Aladrović. Među povlaštenima našle su se dobro poznate aktivistice poput Jelene Veljače (inicijativa Spasi me), ali i neke nove poput Marte Divjak (25), usvojene kćeri bivše HNS-ove ministrice Blaženke Divjak i Antonije Skender (37) koja je odrasla u domu za nezbrinutu djecu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Plenkovićev ministar dvoje djece dao na udomljavanje/posvajanje homoseksualnom paru: Kako su nas mediji izlagali LGBT propagandi?

> Dr. sc. Šehić o davanju djece homoseksualnim parovima: ‘Udomiteljstvo je lijek za dijete bez obitelji, a ne za udomitelje bez djece’

Prije dvije godine Hrvatska udruga socijalnih radnika upozoravala je na rizike i moguće posljedice ishitrenih inicijativa (poput inicijative Jelene Veljače #spasime) s namjerom da se stanje promijeni/popravi, ali koje pokazuju suštinsko nepoznavanje sustavu socijalne skrbi i dostignutih standarda zaštite posebno osjetljivih socijalnih skupina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I tada su se te aktivističke inicijative miješale u odluke oko Zakona o udomiteljstvu. Te su aktivističke inicijative zajedno s Plenkovićem otele cijelu raspravu o udomiteljstvu i o zakonskim rješenjima kako bi ju sveli na nametnutu raspravu o dva homoseksualca kojem su onda u konačnici i isposlovali da dobiju dijete. S druge strane od 1. siječnja 2019. kada je na snagu stupio zakon koji je omogućio profesionalno bavljenje udomiteljstvom – doživio je krah – zbog kriterija propisanih Zakonom o udomiteljstvu, na što su udruge udomitelja unaprijed upozoravale resorno ministarstvo.

Sada aktivisti opet nastoje oteti cijelu javnu raspravu o ovom važnom pitanju, po mogućnosti isključiti struku, te još tvrde da biološka obitelj nije najbolja za dijete – što je besmislica.

> Peternel za Narod.hr: ‘Ljevica ovaj tragični slučaj pretvara u političku platformu za torbarenje ideologijom’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Ogorčena socijalna radnica za Narod.hr: ‘Po čemu je Veljača kompetentna dati svoj sud?’

> Pogledajte prostačke objave Jelene Veljače koja se unatoč protivljenju struke sastala s ministrom Aladrovićem

‘Treba ukloniti postulat da je biološka obitelj najbolja’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njih dvije predstavljaju inicijativu “Moramo vam nešto reći”, a slučaj su iskoristili za plasiranje neutemeljenih tvrdnji poput toga da prirodna obitelj – otac, majka i djeca – nije najbolje okruženje za podizanje djece.

“Neka druga djeca trebaju biti čim prije izdvojena iz biološke obitelji”, kazala je Divjak za N1, a Skender ustvrdila: “Apsolutno trebamo iz svojih glava ukloniti postulat da je biološka obitelj najbolja obitelj i najprirodnija obitelj za razvoj djeteta”.

Idućeg dana obje su se sastale s Josipom Aladrovićem, ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi te su razgovarale o devet problema i prijedloga rješenja koje su prethodno poslale. One navode da se među zahtjevima nalaze zahtjevi za ubrzavanjem posvajanja te osnivanjem obiteljskih sudova.

S druge strane ministar Aladrović je nakon sastanka najavio da će u tom smjeru pokrenuti izmjene tog zakona “i sve nelogičnosti koje u praksi otežavaju udomljavanje relaksirati i osnažiti mogućnost udomiteljstva”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jelena Veljača se također sastala s ministrom Aladrovićem nakon čega je ministra i pohvalila.

‘Najbitnije je oduzimati roditeljska prava na vrijeme’

U drugom medijskom istupu, za RTL i nakon sastanka s ministrom Veljača i Divjak zajedno su gostovale kod Zorana Šprajca gdje su ocijenile kako je sustav zakazao, iako nisu pripadnice struke.

Divjak je kazala da 700 radnika nedostaje u sustavu, ali je dodala da ih ima na tržištu i da se njima javljaju i žele pomoći. Veljača je pak dodala da ne vjeruje kako je nedostatak radnika jedini problem, jer bi, čak i da je to istina uvezli socijalne radnike.

Najbitnije je oduzimati roditeljska prava na vrijeme, i staviti dijete na prvo mjesto, ubrzati sustav posvajanja i udomljavanja, olakšati taj proces. Oko 4200 djece je bez odgovarajuće roditeljske skrbi, godišnje se posvoji tek 200″, zaključno je ustvrdila Divjak na kraju.

Poslovna budućnost Marte Divjak – pokretanje inicijative?

Jelena Veljača je podsjetimo, glumica, a Marta Divjak “radi u kozmetičkoj branši prirodne kozmetike. Studiranje ju nikako nije zanimalo pa je nakon dva pokušaja na Vernu konačno i odustala”, pisao je Jutarnji list.

U rujnu prošle godine pisalo se: “Roditelji Divjak ne moraju brinuti za poslovnu budućnost svoje kćeri. Ona će se sama za nju pobrinuti. Za početak, točno zna što želi. I počela je to ostvarivati. Prvi je korak bilo pokretanje inicijative “Moramo vam nešto reći””.

Inicijativa je pokrenuta 2019. godine, a jedina javna aktivnost prije sastanka s ministrom bilo im je pisanje objava na Instagramu, Facebooku te održavanje podcasta na Youtubeu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.