Biskup Košić za Narod.hr: Može se reći da su genocid nad katoličkim stanovnicima Zrina počinile partizansko-četničke snage

Sisak, 06.02.2019 - Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je tradicionalnom "Molitvenom doručku" u povodu devete godišnjice uspostave Sisačke biskupije. Predsjednicu je dočekao biskup Vlado Košić (na fotografiji. Tom prilikom u Dvorani Benedikta XVI. sisačkog Velikog Kaptola hrvatska predsjednica održala je uvodno predavanje. foto HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ zk

Biskup Vlado Košić je povodom obljetnice stradanja Zrina dao intervju za Narod.hr.

Ove subote u Zrinu je svečano obilježena 76. obljetnica stradanja toga mjesta i njegovih stanovnika u partizanskom zločinu 1943. Tim je povodom svečano posvećena novoizgrađena župna crkva Našašća sv. Križa, izgrađena na mjestu one koja je uništena 1943. Misno je slavlje predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, krčkim biskupom Ivanom Petanjkom te biskupima Zagrebačke metropolije Ivanom Šaškom, Mijom Gorskim i Vjekoslavom Huzjakom.

(FOTO) Komemoracija u Zrinu: ‘Stradanja su uzrokovale snage koje su se iz četničkih pretvorile u partizanske postrojbe’

Povodom tog događaja za Narod.hr razgovarali smo s biskupom Košićem.

Narod.hr: Ove subote u Zrinu je svečano, povodom 76. obljetnice stradanja mjesta i njegovih stanovnika, posvećena novoizgrađena crkva Našašća sv. Križa. Time je Zrin nakon 76 godina ponovno dobio svoju župnu crkvu. Jeste li zadovoljni zbog završetka tog projekta?

Biskup Vlado Košić: Da, zadovoljan sam. Naime, već više godina pokušavali smo, prvo, dobiti parcelu za gradnju, a onda i izgraditi crkvu, ali nismo do sada uspjeli. Bilo je tu puno zavrzlama oko vlasništva terena, pa nam je onda vlada darovala crkvište no te smo temelje trebali istražiti, a na njima nam konzervatori nisu dopustili gradnju. Stoga smo tražili vlasništvo susjedne parcele i bilo nam je obećano, no morali smo ga kupiti jer su ga uživali susjedi od kojih nisu svi tamo ni stanovali, ali uspjeli smo kupiti ju i napraviti projekt te izgradti modernu manju crkvu koja će s pločama svim ubijenim Zrinjanima biti trajni spomen na njihovo stradanje.

Narod.hr: Posljedice partizanskog zločina nad Zrinjanima osjećaju se i danas jer potomcima Zrinjana još uvijek nije vraćena imovina koju su im konfiscirale komunističke vlasti. Zbog čega ni u današnjoj Hrvatskoj državi još uvijek nema pravde za Zrinjane?

Biskup Vlado Košić: To se i ja pitam, i mnogi Zrinjani i njihovi potomci. Očito je na djelu trajna nepravda koju ni jedna vlast nema volje ispraviti. Kao da se čeka da Zrinjani pomru i da se to zaboravi. Međutim, to se neće dogoditi jer očito iz godine u godinu dolazi u Zrin sve više ljudi koji to doživljavaju i kao svoj križ. Doista ta je nepravda postala križ cijelog našeg naroda jer je simbol kako još uvijek nemamo svoju vlast koja bi štitila naš narod.

Narod.hr: Tijekom komemoracije u subotu spomenuli ste kako su počinitelji zločina bile „snage koje su se iz četničkih pretvorile u partizanske postrojbe“. Možete li nam detaljnije opisati o čemu je točno riječ?

Biskup Vlado Košić: Zločine su počinili partizani, no oni su završili 1943. ono što su započeli srpski napadači već 1941. godine. Naime, Zrin je bilo jedino katoličko hrvatsko mjesto okruženo s više od deset srpskih pravoslavnih sela iz kojih su Zrinjane oni neprestano napadali. Na spomen-ploči su imena 55 ubijenih Zrinjana koji su ubijeni prije partizanskog napada 9. rujna 1943. A poznato je da su se Srbi kao vojnici stare Jugoslavije koja je propala, a koju su oni željeli oživjeti, nazivali četnicima. Oni su pokrenuli napade na hrvatsko stanovništvo posebno u krajevima gdje su oni živjeli s ciljem da tu posve Hrvata nestane. Bio je to genocidni plan koji su ostvarivali. No kad su vidjeli da jača partizanski pokret koji je rušio NDH, masovno su iz četnika prelazili u partizane. Stoga se može reći da su zločin genocida nad katoličkim stanovnicima Zrina počinile partizansko-četničke snage.

Narod.hr: Je li točno da se i dalje u Zrin nije vratio živjeti nijedan od potomaka protjeranih i ubijenih mještana?

Biskup Vlado Košić: To je točno, a uzrok tomu je bila odluka nove vlasti iz 1946. kojom se “svim stanovnicima Zrina kao neprijateljima naroda oduzela sva pokretna i nepokretna imovina”. A kad bi se koji Zrinjanin htio samo svratiti da vidi što je ostalo od uništenog zavičaja bio je dočekan s prijetnjama.

Narod.hr: Sisačka biskupija 2014. započela je arheološka istraživanja na mjestu crkve. Jesu li ta istraživanja završena i koji su njihovi rezultati?

Biskup Vlado Košić: Arheološka istraživanja su pronašla temelje srušene župne crkve, duljine 25 metara, ali ispod te barokne crkve i temelje starije, gotičke crkve. Bilo je to dakle mjesto s višestoljetnim katoličkim trajanjem. Budući da je oko crkve bilo i groblje, nađeni su leševi koje smo mi sad prije blagoslova pokopali u kriptu nove crkve.

Narod.hr: Imate li još nešto što biste htjeli poručiti čitateljima?

Biskup Vlado Košić: Želio bih reći da je tragedija Zrinjana i ovo u povijesti nekoć važno mjesto zavrijedilo da se oživi barem u obnovi starog grada obitelji Šubić-Zrinski i po spomen-crkvi Našašća Sv. Križa u sjećanje na tragediju iz 1943. I jedno i drugo simboli su naše povijesti i stradanja.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr