Od preko 200 milijardi kuna vrijedne državne imovine, u proračun se godišnje od dobiti i nekretnina slije tek tri milijarde, rekao je gostujući na Zagrebačkoj burzi ravnatelj Državne uprave za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović, objavio je HRT.
Razlog su, u većini slučajeva, loše uprave državnih tvrtki, koje ne provode restrukturiranje, a i kada ostvaruju dobit, ne ulažu u razvoj. Cijene rada, roba i usluga, primjerice transporta plina kod hrvatskih državnih tvrtki često su iznad onih u zemljama u okruženju, kao i troškovi koje treba smanjivati, kazao je Pejnović ocjenivši i da najviše problema ima u prometnim odnosno infrastrukturnim državnim tvrtkama u kojima je sve predimenzionirano i zapravo ni nema načina da im se povrate investicije (primjerice u ceste) jer je sve na dug.
Europsku komisiju, s kojom će sutra razgovarati, kaže Pejnović, najviše zanima imenovanje uprava, koje bi se ubuduće trebale birati javnim natječajem, a ne političkim putem.
Dobrim i važnim Pejnović je ocijenio što Hrvatska sada ima registar državne imovine pa zna što ima, a to je više od 1,7 milijuna čestica, uključujući i poljoprivredno zemljište, sveukupne procijenjene vrijednosti 30 milijardi eura.
“Zna se i tko čime upravlja i za što je odgovoran te se tako sada više ne može samo optuživati državu”, dodao je Pejnović.
S njime su se složili i Igor Gvozdanović sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta te Josip Glavaš iz Erste Asset Menagmenta. Pritom Gvozdanović smatra da je ‘ključ’ u rukama Vlade koja s imovinom mora transparentnije upravljati i postavljati kvalitetniji menadžement ma kako on više koštao, dok je Glavaš poručio da i menadžment i nadzorni odbori u državnim tvrtkama trebaju preuzeti odgovornost i planirati dugoročno.
Kao primjer dobre državne tvrtke Glavaš je izdvojio Podravku.
Izvor: hrt
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.