Sudjelujući na neformalnom sastanku ministara Vijeća Europske unije za pravosuđe i unutarnje poslove u Sofiji hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je da je suvereno pravo svake države da zaštiti svoje granice te odluči koga će pustiti na svoj teritorij, izvijestio je MUP.
U MUP-u podsjećaju da je migracijska kriza 2015. ukazala na potrebu reforme zajedničkog europskog sustava azila kako bi se ujednačio, učinio djelotvornijim i otpornijim na imigracijske pritiske te spriječila njegova zlouporaba.
Reforma zajedničkog europskog sustava azila obuhvaća sedam zakonodavnih akata, među kojima centralna uloga pripada Dublinskoj uredbi, koja definira pravila za utvrđivanje države članice koja je odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil kao i kvotu za raspodjelu u slučaju nerazmjernog broja zahtjeva za azil na pojedinu državu članicu. U skladu s odlukom Europskog vijeća iz prosinca 2017. godine namjera je postići dogovor o reformi zajedničkog europskog sustava azila do lipnja ove godine.
‘Solidarnost u granicama mogućnosti’
“Hrvatska podržava reformu europskog sustava azila pa tako i Dublinske uredbe, ali se države članice ne smiju preopteretiti preraspodjelom, a solidarnost mora biti u granicama mogućnosti svake od njih pa tako i Hrvatske”, izjavio je Božinović u Sofiji, prenosi MUP.
Tijekom neformalnog sastanka raspravljalo se i o smjernicama za stajalište EU-a u pregovorima o Globalnom kompaktu o imigracijama. Donošenje Kompakta obveza je koja proizlazi iz Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima koja je donesena tijekom UN-ovog Summita o izbjeglicama i imigrantima održanom u rujnu prošle godine. Kompakt za cilj ima kvalitetnije upravljanje migracijskim kretanjima na globalnoj razini.
“Migracije su neminovni i nezaustavljivi civilizacijski proces suvremenog doba, to je promjena s kojim se Europa, htjela to ili ne, mora suočavati. Ovdje sam istaknuo nužnost da migracije budu zakonite kako bi bile sigurne i dobro upravljane. Stvarati jake i zakonite migracijske politike znači i smanjenje trgovine ljudima i krijumčarenja migrantima. U ovom trenutku, od legalnih putova migracija koristi se dogovorno premještanje i preseljenje. Po osnovi preseljenja Hrvatska je iz Turske preselila 40 migranata u studenom prošle godine. Upravo danas po osnovi preseljenja u Hrvatsku stiže dodatnih 42 sirijskih izbjeglica iz Turske. Smatram kako je važno prilikom provedbe ovih obveza razmišljati o potrebama tržišta rada, obrazovanju, priznavanju kvalifikacija i uključivanju migranata u socijalni sustav. Drago mi je da je Hrvatska upravo kada je riječ o integraciji migranata u posljednjih nekoliko mjeseci napravila značajniji iskorak i to u suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije kao i predstavnicima privatnog sektora”, kazao je Božinović.
Integrirano upravljanje granicom ključno za normalno funkcioniranje šengenskog prostora
Na sastanku se, dodaju u MUP-u, raspravljalo i o integriranom upravljanju granicom, a Božinović istaknuo da je ono ključno za normalno funkcioniranje šengenskog prostora, što je posebice važno za Hrvatsku kao članicu EU-a s najdužom vanjskom granicom koja u dogledno vrijeme namjerava postati članicom toga prostora.
“Na dobar odjek naišla je vijest o tome da smo nedavno otvorili Centar granične policije u Spačvi, čime smo nadzor naše istočne granice podigli na višu razinu. Namjera nam je takve centre uspostaviti na dodatnim lokacijama i u njima održavati programe obuke zajedno s Europskom graničnom i obalnom stražom i stručnjacima država članica EU-a”, istaknuo je Božinović.
U MUP-u ističu i da se ministar u raspravi založio za jačanje suradnje s državama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u upravljanju granicama i imigracijama, posebno kada je riječ o provedbi sporazuma o readmisiji i politici vraćanja.
Ministar Božinović na marginama je Vijeća održao sastanak s austrijskim ministrom unutarnjih poslova Herbertom Kicklom. Na sastanku se razgovaralo o pitanju imigracija, stanju u Jugoistočnoj Europi te budućoj suradnji Hrvatske i Austrije u pripremi predsjedanja Vijećem EU. Dogovoreno je održavanje bilateralnog susreta u veljači koji će ujedno poslužiti kao priprema za sljedeći sastanak koji će se održati povodom Salzburškog Foruma kao središnjeg europskog sigurnosnog partnerstva između Hrvatske, Austrije, Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Rumunjske i Slovenije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
