Čak i Neven Budak podržava prijedlog Lilje Vokić – ove godine treba ukinuti maturu

Foto: Fah

Hrvatski povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu Neven Budak u razgovoru za Novi list složio se s idejom da mature ne bude. Ljilja Vokić, bivša ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu i bivša ministrica prosvjete zalaže se za to da se učenicima zbroje ocjene i da ih se pusti na miru, a Budak je još jedan u nizu onih koji se slažu s njom.

> Ljilja Vokić: ‘Zalažem se za to da se učenicima zbroje ocjene i da ih se pusti na miru’

> I SDP se slaže sa bišom ministricom Vokić – ove godine treba ukinuti maturu!

> Dekan ZŠEM-a: ‘Ova godina treba biti bez mature, a uspjeh maturanata se može vrednovati ovako…”

> Dr. sc. Šustar za Narod.hr: ‘Premijer mora donijeti odluku – hoće li ili neće biti mature’

“Nitko, pa ni epidemiolozi i Krizni stožer, ne može reći kada će ova epidemija prestati i hoće li se uskoro stvoriti uvjeti za veća okupljanja. U ovom trenutku vidimo da u zemljama koje su popustile mjere, u Japanu i Singapuru, epidemija ponovo jača. Bilo bi besmisleno ugroziti zdravlje nacije radi provođenja državne mature. Nije mi baš jasno kako se to misli provesti. Ako će se paziti na preporučenu fizičku distancu među učenicima, trebat će najmanje dvostruko više prostora i nastavnika uključenih u postupak. Ako će se raditi u dvije »smjene«, onda trebaju dva različita seta pitanja, što opet može otvoriti pitanje jednakih uvjeta. Sve to mi se čini teško izvedivo i loše. A u ovoj situaciji kada trebamo štedjeti i nepotrebno skupo”, rekao je Budak.

“Ne zalažem za potpuno ukidanje državne mature, nego samo za ukidanje ove godine. Uvjeti su ove školske godine bili ekstremni. Ne treba ponavljati: štrajk, epidemija, potres. Epidemija nije samo problem jer se nije održavala normalna nastava, nego i zato što su se učenici našli u izolaciji koja bi na mnoge mogla ostaviti psihičke posljedice. Uostalom, i podaci o mentalnom zdravlju učenika u normalnim vremenima su zabrinjavajući, jer škola donosi previše stresa, a kamoli danas. Znamo li mi barem otprilike s koliko računala i pametnih telefona raspolažu obitelji po svakom članu? Kakve su internetske veze u čitavoj zemlji? Što znači kad od učenika tražimo da satima sjede uz pametni telefon, slušaju nastavu, rješavaju zadaće i onda se i pokušavaju relaksirati, sve na ekranu, ponekad i onom malom od mobitela? Osim toga, mislim da mi, kada govorimo o maturi, imamo pred očima uglavnom gimnazijalce, a zaboravljamo učenike strukovnih škola. Od gimnazijalaca bi se moglo očekivati da izađu na maturu bez posebnih priprema, ali učenici strukovnih škola tu nisu u istom položaju, jer gradivo općeobrazovnih predmeta nije identično onome u gimnazijama. Da ne govorimo o izbornim predmetima, ako ih bude. Što će biti s praktičnim radom strukovnjaka?”, pojasnio je svoje razmišljanje.

> Tko je Neven Budak, protivnik vjeronauka u školama?što znači da je vrlo vjerojatno i

> (VIDEO) Novi kurikul povijesti izazvao raspravu: ‘Zaiskrilo’ između Budaka i Nazora u ‘Otvorenom’

> Evo što je dr. Neven Budak odgovorio na pitanja Narod.hr-a o nepravilnostima u imenovanju za ERS

Upitan je li državna matura za njega promašeni projekt, rekao je.

“Ne bih rekao da je promašeni projekt, ali zahtijeva ozbiljne izmjene. Njezina prvotna ideja je bila da služi kao provjera kvalitete srednjoškolskog obrazovanja, a pretvorila se u prijemni ispit za visoka učilišta. Da bi matura bila provjera kvalitete prethodnog obrazovanja, trebalo bi uvesti strukovnu maturu, jer nema smisla da se od učenika strukovnih škola očekuju iste kompetencije kao od gimnazijalaca. S druge strane, trebalo bi težište mature staviti na rješavanje problemskih zadataka, da se vidi znaju li maturanti primijeniti svoja znanja i vještine, a trebalo bi provjeravati i vrijednosti koje su usvojili. Pisanje eseja mora se bodovati, jer esej, uz ostalo, govori o ključnoj kompetenciji služenja materinjim jezikom. Mislim da je odluka da se esej ne boduje katastrofalna i zapravo krah mature. Nije važno znaju li učenici gramatička pravila napamet, ali je važno da se znaju pismeno izražavati”, smatra Budak, koji je bio voditelj Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.