Tko je Neven Budak, protivnik vjeronauka u školama?

Foto: fah

“Živimo u društvu koje je većinski katoličko, ne samo po stvarnoj religioznosti nego i po tradiciji. Ne prihvaćati religioznost znači ne pripadati većinskoj skupini i biti obilježen. Jedno je kada se s time nose odrasli, no kada djecu dovodimo u poziciju da ne pripadaju većini, to postaje ozbiljan problem”, rekao je profesor Filozofskog fakulteta Neven Budak na okruglom stolu o katoličkom vjeronauku, u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK, a u povodu obilježavanja 25 godina vjeronauka u školi, navodi jutarnji.hr

On smatra kako vjeronauku ne bi trebalo biti mjesto u javnim školama, već u župama, dok u školama smatra primjerenijim nauk o religijama.

Tko je zapravo Budak?

Neven Budak redoviti je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 1980. Bio je posljednji sekretar komunističke partije na istom fakultetu. Doktorirao je 1991. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Od 1995. do 2002. održava nastavu iz urbane povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Dobitnik je stipendije Alexander von Humboldt, stipendije Max Planck Instituta i dr. Od 2001. do 2003. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta. Od 1999. predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti.

Predsjednik 12. Vlade Zoran Milanović imenovao ga je 16. siječnja 2012. godine posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Na toj je poziciji bio zadužen za izradu i provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Budak: Ugovor s KBF-om je štetan, ali Filozofski više nije ljevičarski fakultet kakav je bio

Profesor Neven Budak, koji je tijekom dva mandata bio dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a trenutačno je voditelj Strategije obrazovanja, komentirao je ugovor Filozofskog fakulteta s Katoličko-bogoslovnim fakultetom (KBF-om) za Večernji list.

“Prethodna uprava sklopila je ugovor o suradnji s Katoličko-bogoslovnim fakultetom (KBF) po kojem su studenti KBF-a bez polaganja prijamnog ispita na Filozofskom mogli upisati bilo koji predmet u dvopredmetnoj kombinaciji sa svojim studijem. I to je bilo, očigledno, na štetu studenata Filozofskog fakulteta i stavljalo ih je u neravnopravan položaj pa je sadašnja uprava prišla reviziji tog ugovora i ponudila novi. Taj novi ugovor predviđa da studenti KBF-a koji se žele upisati i na Filozofski fakultet moraju položiti razredbeni postupak na Filozofskom fakultetu. Dakle, s te strane više nema problema”, izjavio je Budak i dodao da je problem ravnopravnosti studenata, jer ona, kako on kaže, ne postoji nakon završetka studija.

Iako ne vidi nikakav problem u tome da studenti KBF-a slušaju neke predmete na Filozofskom i obrnuto, ne smatra da bi trebalo ući u kombinaciju zajedničkog dvopredmetnog studija, za koji krivi bivšeg dekana. Isto tako napominje da Filozofski fakultet više nije kao nekoć.

“Prvo bih rekao da nisam siguran da je Filozofski tako ljevičarski fakultet kao što je bio. Mi imamo prilično puno konzervativnih nastavnika…”

Ostatak teksta pročitajte ovdje.

Posljednji sekretar Partije

Ivan Zvonimir Čičak predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) u povodu konstituiranja Odbora za obilježavanje četrdesete godišnjice hrvatskog proljeća 2010. izjavio je da progonitelji proljećara i njihova djeca lažu i krivotvore povijest. Čičak je kazao kako misli na oca predsjednika Ive Josipovića, Antu, kao i na samog predsjednika RH, bivšeg predsjednika Stipu Mesića i još niz osoba, među kojima su “štrajkbreher“ Radimir Čačić i “posljednji sekretar Partije“ Neven Budak.

Objašnjavajući razloge zašto će oformiti Odbor u kojem će biti relevantni stručnjaci koji će nizom manifestacija obilježiti godišnjicu hrvatskog proljeća, Čičak je istaknuo “Više nam se neće dogoditi kao kad je Savka Dabčević-Kučar – protivnica štrajka – otkrivala spomen-ploču u čast hrvatskih sveučilištaraca, uz koju su bili Radimir Čačić – štrajkbreher – kao i posljednji sekretar partije Neven Budak s Odjela za povijest Filozofskog fakulteta” zaključio je predsjednik HHO-a u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Posebni savjetnik u Vladi Zorana Milanovića

U siječnju 2012. godine uz Slavka Goldsteina kojemu je pripalo mjesto posebnog savjetnika za kulturu, Zoran Milanović imenovao je i prof. Budaka posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Na toj poziciji bio je zadužen za izradu i provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

“Ništa ovdje nije predviđeno da bi donijelo supstitucijalne promjene iduće godine ili za dvije godine. Ovo je dugoročna strategija, svaka odluka mora biti dobro promišljena, mora biti zasnovana na točnim pokazateljima. Sve ono što se predvidi da će se provesti, mora biti dobro pripremljeno“, naglasio je i završio porukom da su obrazovanje i znanost jamac hrvatske budućnosti”, rekao je prof. Budak predstavljajući Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije 2013. godine.

Stoga nije jasno čemu žurba i zašto se hitno želi implementirati kurikulna reforma u školski sustav ove jeseni. Dokument nije prošao stručnu reviziju. Ekspertna radna skupina nije imala nijednog međunarodnog stručnjaka. Problem je u metodologiji koja previše podsjeća ”šuvarovom” modelu. Nije se vodilo računa o integralnom pristupu. U nekim dijelovima kurikula za povijest, hrvatski i biologiju očituje se ideološka i svjetonazorska obojanost, a prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak ocijenio je da se radi se o teroru metodike. “U Europi nema nijedne države koja bi toliko potcjenjivala svoj identitet u jeziku i književnosti”, rekao je prof. dr. sc. Novak na tribini o cjelovitoj kurikulnoj reformi prije nekoliko dana.

Ne može nam Jutarnji list biti mjerodavan za sastavljanje kanona hrvatske književnosti, zaključio je dr. Slobodan Prosperov Novak i upozorava da Jokićeva ostavka ne znači kraj, nego tek početak nove bitke koja nas čeka.”

Ne vidi u kurikulu bilo kakvo ideološko opredjeljenje

Prof. dr. Neven Budak, voditelj reforme obrazovanja, koji je ujedno i član radne skupine godinama se zalagao za redukciju sadržaja iz povijesti.

Članovi stručne radne skupine nedavno su predstavili prijedlog predmetnog kurikula povijesti na Hrvatskom institutu za povijest na kojemu je sudjelovao i prof. Budak rekavši da je najvažnije da su oni koji rade na kurikulu – stručnjaci. “Ja ne vidim u ovom kurikulu bilo kakvo ideološko opredjeljenje”, ocijenio je prof. Budak, dok je mišljenje većine nazočnih koji su upozorili da je novi kurikul povijesti strukturno, metodološki i sadržajno neprihvatljiv te da je ideološki obojen.

Istaknuli su i da je natječaj za izbor članova radne skupine bio ciljan, odnosno da se točno znalo koga se želi dobiti. Totalitarni režimi u kurikulu ne tretiraju se jednako, a “pojedine teme i nazivi tema nisu primjereni, trebalo bi ih drugačije oblikovati. Jugoslavija je dominantan pojam iako je Hrvatska, čak i duže, živjela u drugim savezima. Neprihvatljivo mi je da se nacionalna povijest smanjila sa 60 na 40 posto“, naveo je dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za Večernji list, naglašavajući da se ne smije dopustiti da izvori nastavnicima za obradu pojedinih tema u srednjim školama budu mediji, odnosno novine, internet i publicistika umjesto znanstvenih činjenica.”

Dr. Nazor slaže se da nastavni program treba rasteretiti od učenja podataka koji nisu važni za razumijevanje procesa i događaja o kojima djeca uče. “Kroz nastavu povijesti budućnost Hrvatske može se rasteretiti dosadašnjih utega, koji su rezultat ideološkog, a ne znanstvenog pristupa pojedinim temama iz naše prošlosti”, rekao je dr. Nazor za Narod.hr dodavši da je novi kurikul povijesti strukturno i metodološki neprihvatljiv, jer ako temelj nije dobar, nema smisla ići dalje prije nego što se to popravi.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.