Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 31. srpnja i 2. kolovoza, pokazuje zaustavljanje trenda smanjenja izborne potpore SDP-u uz istovremeno povećanje prednosti HDZ-a na ljestvici stranačkih izbornih preferencija.
Od ostalih stranaka vidljiviji rast zabilježio samo ORaH Mirele Holy, dok je potpora Hrvatskim laburistima i dalje u padu. Ovo su glavni nalazi prvog postizbornog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji.
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ je zadržao vrh ljestvice, slijedi SDP, pa ORaH i Hrvatski laburisti. Tako HDZ početkom kolovoza bilježi izbor od 24,3 posto (prema 23,1 posto iz srpnja, ali i 21,8 posto iz prošlogodišnjeg kolovoza). SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 20,3 posto (prema 19,1 posto prije mjesec dana, odnosno 25,4 posto prije godinu dana). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelazi još samo ORaH, koji se učvrstio na trećem mjestu. Tako je ORaH sve čvršći alternativni izbor razočaranih birača s lijevog spektra čime su oduzeli značajan dio birača SDP-u, ali i ugrozili Laburiste koji su donedavno bili glavni sakupljači protestnih glasova.
HNS u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 2,9 posto (3% iz srpnja), a slijedi HSS s 2,7 posto. Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među “ostalima” još su: HDSSB (2,4%), Hrast (2,1%), NL Milana Bandića i HSP dr. Ante Starčević (obje po 2%), Hrvatska zora (1,6%), HSP (1,4%), IDS (1,3%), HSLS i HSU (obje po 1%), NL Ivana Grubišića i Nacionalni forum (po 0,7%).
Na ljestvici s preferencijama koalicija stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 28,8 posto (prema 28,3 posto iz srpnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 24,1 posto na drugom mjestu (u srpnju 23,3%). Slijede stranačka lista ORaH (13,6%), dok Savez za Hrvatsku s izborom od 5,5 posto drži četvrto mjesto. Hrvatski laburisti su i na ovoj ljestvici s vidljivim zaostatkom u odnosu na glavne liste i sa 3,1 % izbora drži peto mjesto.
Predsjednik Ivo Josipović je i u posljednjoj godini svog prvog mandata najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 31,2% (prošli mjesec 30,9%). Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Mirela Holy s izborom od 11,1 posto (u srpnju 10,5%). Kolinda Grabar Kitarović, s izborom od 8,4 posto, treći je izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji (prošli mjese 8,6%). Slijede Milan Bandić s izborom od 4,1% i Tonino Picula s 3,5%. Tomislav Karamarko i Zoran Milanović dijele šesto mjesto s identičnim izborom za najpozitivnijeg hrvatskog političara (2,2%).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drugi mjesec zaredom drži Zoran Milanović, koji je prošlog mjeseca s tog mjesta nakon osamnaest mjeseci potisnuo političkog rivala Tomislava Karamarka. Karamarko je sada drugi.
Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki odabrani političar pozitivan ili negativan). Predsjednik Josipović je pozitivan za 73,1% građana, dok je negativan za 17,5%. Zoran Milanović je pozitivan za 21,5% ispitanika, a negativan za 71%. Tomislav Karamarko pozitivan je za 22,1% građana, dok je za njih 66,7% negativan. Mirela Holy pozitivna je za 72,4 posto građana, a negativna za 16,5 posto.
U posljednjem istraživanju gospodarski problemi su najvažnija tema iz proteklog mjeseca za 20,5 posto hrvatskih građana. Slijedi početak obnove u poplavama stradaloj županjskoj Posavini što je najvažnija tema za 19,3 posto isptanika. Slijede dvije nedomaće teme koje su zaokupljale interes cijelog svijeta pa i domaće javnosti: izraelski napadi na Palestince u Gazi i rušenje aviona nad Ukrajinom.
Značajniji je izbor za događaj ili temu mjeseca izborilo i usvajanje novog Zakona o radu, objava liste srama poduzeća koja ne isplaćuju plaće radnicima, srpanjski podbačaj u turizmu, odluka Europskog suda o Ljubljanskoj banci, novi zaplet odnosa između Vlade i MOL-a oko INA-e, vremenske neprilike u zemlji, posjeta gospođe Merkel Hrvatskoj.
Vlada RH u svom trideset i prvom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 20,3 posto hrvatskih građana, dok vladinu politiku ne podržava 65,2 posto građana. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 1,99. Predsjednik republike je ocjenjen s 3,43, dok je najviše predstavničko tijelo u zemlji za svoj dobilo 2,04.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
