Hrvatska ima osam nacionalnih parkova : Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit, koji obuhvaćaju prostrana i pretežno neizmijenjena područja kopna i/ili mora s jednim ili više očuvanih ekosustava.
Plitvička jezera su najpoznatiji hrvatski nacionalni park, ali ujedno i jedino prirodno dobro na UNESCO-voj listi.
NP Plitvička jezera u turističkoj sezoni 2014. godine posjetilo je 517.198 posjetitelja, što je za 3,9% više od prošlogodišnjeg rezultata.
NP PLITVIČKA JEZERA
Glavnu atrakciju ovog u svijetu jedinstvenog parka čini 16 malih jezera međusobno povezanih slapovima nastalih taloženjem sedre, posebne vrste vapnenca.
NP Plitvička jezera u turističkoj sezoni 2014. godine posjetilo je 517.198 posjetitelja. Navedeni broj posjetitelja odgovara zaključno sa 20. srpnjem 2014. godine, te je za 3,9% veći od prošlogodišnjeg .
Količinska dinamika noćenja smještajnih kapaciteta svih hotela u NP Plitvička jezera iznosi 62.124 noćenja, što je povećanje od 3,5% u odnosu na godinu prije (2013. godinu).
„Vezano za aktualnosti možemo se pohvaliti odličnom posjećenošću i vrlo visokom zadovoljstvu samih posjetitelja obzirom na nestabilne vremenske uvjete. Sama turistička ponuda obogaćena je sa dva nova panoramska vozila (vlaka) i jednim turističkim brodom kapaciteta nosivosti 100 osoba“, istaknuli su iz NP Plitivčka jezera
U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja, 321 vrsta leptira, 157 vrsta ptica, 20 vrsta šišmiša… U bogatoj fauni posebno mjesto zauzimaju najveće europske zvijeri: smeđi medvjed, vuk i ris.
NP BRIJUNI
Nacionalni park Brijuni skupina je od dva veća i 12 manjih otočića uz zapadnu obalu Istre, nedaleko od Pule. Ukupna im je površina samo sedam četvornih kilometara, ali je zaštićeno i okolno more pa je cijeli nacionalni park površine 34 km2.
Brijunski su otoci poznati po razvedenosti otočja i očuvanoj sredozemnoj vegetaciji, djelomično oblikovanoj kao pejzažni park. Otočje se ističe i vrijednom kulturnom baštinom iz rimskog i bizantskog razdoblja, a zbog iznimne su ljepote Brijuni preko stotinu godina omiljeno ljetovalište svjetskih državnika i aristokracije.
Na otoku Velikom Brijunu nalazi se jedno od najstarijih stabala masline na Sredozemlju, zasađeno još u IV. stoljeću koje i danas rodi i daje plod, a kao svjedok davne prošlosti privlači mnoge turiste. Akvatorij Brijuna, koji čini gotovo 80% površine Parka, zbog provedene zaštite zadržao je svoju izvornu ljepotu i vrijednost te je stanište brojnih morskih organizama tipičnih za životne zajednice sjevernog Jadrana.
NP KORNATI
Kornati, Kornati se sastoje od 140 nenaseljenih otoka, otočića i hridi s površinom od svega sedamdesetak km2, a poznati su po bizarnim oblicima stijena te osobito visokim klifovima.
Najveći dio Parka odnosi se na glavni otok Kornat, po kojem je cijela skupina dobila ime. Zbog opasnosti plovidbe u ovom labirintu kamena i mora, Kornate krase i mnogobrojni stari svjetionici.
Krš tipičan za cijelu jadransku obalu koji je i ovdje prisutan sastoji se od surovog kopna s jedne strane i iznimno raznovrsnog podmorja s druge strane. Otoci su uglavnom pokriveni vegetacijom kamenjarskih pašnjaka; međusobno odijeljenih suhozidima a čine ih travnjačke zajednice karakteristične za suha područja. Više od tri četvrtine površine parka pripada moru, čije je podmorje zbog raznovrsnog i bogatog podmorskog svijeta najvažnije obilježje ovog zaštićenog područja.
NP KRKA
NP Krka je prirodni i krški fenomen s čak 7 slapišta, iznimno bogat endemičnim vrstama. Nacionalni park obuhvaća najveći dio toka ove čudesne rijeke i osim prirodnim obiluje i kulturno-povijesnim spomenicima. Među njima se osobito ističe franjevački samostan na otočiću Visovcu.
Posjetitelje privlače i stare mlinice preuređene u male etnografske muzeje, gdje se uživo može vidjeti kako se na stari način mljelo žito. Ipak, glavna je atrakcija Nacionalnog parka Krka njegovih sedam vodopada, među kojima je Roški slap najprostraniji, a Skradinski buk najveći i najpoznatiji.
Odlikuje se osebujnim i bogatim biljnim svijetom – 860 različitih biljnih svojti.
Na području parka zabilježena je 221 vrsta ptica među kojima veći broj gnjezdarica. Neke vrste ovdje borave samo za vrijeme proljetnih i jesenskih seoba, zbog čega je ovo zaštićeno područje uvršteno u ornitološki važna područja Europe.
NP PAKLENICA
Najveći prirodni biser zadarskog područja je Nacionalni park Paklenica, koji obuhvaća najatraktivnije dijelove južnog Velebita na površini od svega 96 km2. Glavna su mu atrakcija dva impresivna klanca Velike i Male Paklenice, usječena u planinu od mora do najviših vrhova Velebita.
U Parku ima i više neobičnih krških forma, spilja, a uslijed velikih razlika u klimi očuvana je i bogata flora i fauna. Usprkos divljini Paklenica je lako dostupna zbog blizine Jadranske turističke ceste i autoceste.
Na području Parka nalazi se oko 90 speleoloških objekata, među kojima se veličinom i bogatstvom podzemnih ukrasa ističu špilja Manita peć i jama Vodarica. Šume pokrivaju dvije trećine površine Parka i odlikuju se bogatstvom biljnih zajednica.
NP RISNJAK
NP Risnjak kraj Delnica šumovit je predio planinskog masiva sjeverno od Rijeke koji je ime dobio po risu, svom najpopularnijem stanovniku.
Temeljni fenomen Parka su šuma i hidrogeološki spomenik prirode – izvor Kupe. Postoji više od desetak različitih šumskih zajednica i tridesetak ostalih tipova biljnih zajednica. Park karakteriziraju različite krške pojave i oblici pa se ispod bujne vegetacije kriju jame, ponikve, škrape. Bujna vegetacija i velika geomorfološke raščlanjenosti pružaju utočište velikom broju životinjskih vrsta, posebno ptica. Ovdje su svoje stanište našle i tri velike zvijeri: ris, vuk i smeđi medvjed.
NP VELEBIT
Nacionalnog parka Sjeverni Velebit je po jedinstvenosti krajolika i bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta najvrjedniji dio Velebita. Ovaj je jedinstven stjenovit krajolik zaštićen kao strogi rezervat, što čini najstroži oblik zaštite prirode u Hrvatskoj.
Usred Hajdučkih kukova, na 1 475 metara nadmorske visine, nalazi se Lukina jama. Njezino je dno na svega 83 metra nadmorske visine, tako da je po ukupnoj dubini od 1.392 metra osma u svijetu. Usprkos ambijentu surove gorske kamene divljine, kroz Rožanske je kukove majstorski tridesetih godina dvadesetog stoljeća izgrađena staza. Po inženjeru Anti Premužiću, zaljubljeniku u Velebit koji ju je gradio, nazvana je Premužićevom stazom. Ova se staza smatra najljepšom pješačkom stazom u Hrvatskoj, a čuvena je po tome što i posjetiteljima sa skromnijom fizičkom kondicijom omogućuje bezopasno kretanje rubom gorostasnih stijena i strmoglavih provalija. S nje se pružaju prekrasni vidici prema moru i kvarnerskim otocima.
NP MLJET
Najbitnije zaštićeno područje juga Dalmacije je Nacionalni park Mljet na istoimenom otoku. Park obuhvaća zapadni dio ovog po mnogima najljepšeg otoka na Jadranu i krasi ga bujna i raznolika sredozemna vegetacija. Tu se nalaze dva duboka zaljeva, koja se zbog vrlo uskih veza s otvorenim morem nazivaju jezerima – Veliko i Malo jezero.
Mljet se ističe i bogatom kulturnom baštinom, među kojom se ističe kompleks benediktinskog samostana, osnovanog u 12. stoljeću. Samostan je smješten na malom otočiću usred Velikog jezera i okružen je sredozemnim parkom. Tijekom više stoljeća ovdje su napisane mnoge kronike, rasprave i književna djela. U sklopu bivšeg samostana nalazi se i zanimljiva crkva sv. Marije.
