Cvrtila: SOA izvješćem otvorila područje transparentnosti, koje do sada nije bilo prisutno

Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) po prvi je put objavila dokument u kojem donosi pregled područja sigurnosno-obavještajnog djelovanja i svojih aktivnosti, te iznosi viziju i planove svog daljnjeg razvoja.

U dokumentu se navode ciljevi i zadaće SOA-e, koja napominje da nije represivno tijelo te da nema ovlasti upotrijebiti prisilu prema građanima, da se njezini agenti moraju legitimirati službenom iskaznicom i značkom te da se razgovori s građanima unutar SOA-inih prostorija mogu obavljati isključivo uz suglasnost građana. Navodi i da ne može prisluškivati razgovore bez odobrenja Vrhovnog suda, ali da može izlistavati telefonske pozive te tajno pratiti i snimati osobe na javnom mjestu.

Stručnjak za nacionalnu sigurnost i bivši predsjednik Vijeća za građanski nadzor profesor Vlatko Cvrtila komentirao je na sinoćnjem HRT-ovom Dnevniku 3 izvješće SOA-e, kazavši kako je velika stvar što je SOA na ovaj način otvorila područje transparentnosti, koje do sada nije bilo prisutno, a u budućnosti očekuje i puno sadržajnije izvješće.

“Građani imaju pravo znati kakvo je njihovo sigurnosno okruženje”, smatra Cvrtila dodajući kako je vrlo otvoreno i pošteno da je SOA kazala koje su joj glavne aktivnosti te upozorila na opasnoti za koje smo čuli da postoje, ali nismo bili sigurni na koji način SOA radi na tom pitanju.

Pitanje “džihadista”

Kao jedan od sigurnosnih izazova posljednjih godina SOA navodi pitanje “džihadista” koji su podrijetlom iz država jugoistoka Europe. “Od 2012. u sukobima u Siriji, a kasnije i u Iraku, sudjelovalo je više stotina boraca iz država hrvatskog susjedstva. Pri tome su neki od njih pripadnici najradikalnijih islamističkih skupina koje se bore na tom području”, stoji u dokumentu. Navodi se da da zasad nisu identificirane takve osobe s područja Hrvatske, ali da džihadisti hrvatski teritorij koriste kao tranzitno područje.

Cvrtila je kazao kako su novi oblici suvremenog terorizma takvi da naprosto ne biraju žrtve, države ni teritorije, a bitno im je napraviti određeno poltičko nasilje, a ono što se može iščitait iz izvješća je da SOA prati te aktivnosti i naznačili su kako iz našeg teritorija koji je tranzitan proizlaze manje opasnosti, za razliku od država koje imaju prepoznate ćelije poput BiH i drugih država Europe.

U prošloj godini SOA je obavila ukupno 5.162 sigurnosne provjere, 500-tinjak više nego godinu ranije te 16 sigurnosnih provjera pravnih osoba. Proračun Agencije u protekle je tri godine smanjen za oko 40 milijuna kuna, navodi se u dokumentu.

Porastao broj sigurnostih provjera SOA-e vezan je uz ulazak u Europsku Uniju, gdje postoje radna mjesta u okviru državne strukture za koja su potrebne provjere, istaknuo je Cvrtila kazavši kako to SOA ne bi trebala raditi nego neko drugo tijelo, no to je jedan velik dio njihovog posla i vrlo odgovorno na tome rade.

Možemo biti zadovoljni razinom nadzora SOA-e, zaključio je Cvrtila te pojasnio kako kod nas postoji neka vrsta tradciije u kojoj je lako optužiti stužbu, a ona u zakonu ima ograničenje da može javno istupati i govoriti o tome što zapravo radi.

“Izvješće su pažljivo napisali kako bi izbjegli zakonska ograničnja, jer SOA ne može odgovoriti kad ih netko zapravo optuži i etiketira da nešto radi što zapravo ne rade”, rekao je Cvrtila.

“Sustav nadzora je dobar, no ponekad se zna dogoditi da parlamentarni odbor iskoči iz svojih okvira parlamentarnog nadzora ali nažalost nema posljedica za takvo nihovo postupanje”, istanknuo je Cvrtila podsjestivši kako smo proživjeli dosta slučajeva na kojima smo dosta naučili.

Iako je točan broj zaposlenih u SOA-i tajan, u dokumentu se navodi da najveći dio zaposlenika SOA-e čine ovlaštene službene osobe, a znatno manji dio čine namještenici. Ističe se i da je među zaposlenima 40 posto žena te da je 75 posto SOA-inih zaposlenika visokoobrazovano.

“Ovi podaci su dokaz da SOA ima dovoljno kapaciteta i sposobnosti da mogu raditi na vrlo složenim sigurnosnim pitanjima i tu se ne razlikuje od drugih država”, kazao je Cvrtila.

Dobna struktura zaposlenika se uglavnom kreće u rasponu od 30 do 50 godina, a manje od 10 posto zaposlenika starije je od 50 godina.

U dokumentu stoji i da su, unatoč porastu nasilja i ekstremističke retorike, “ekstremističke skupine u Hrvatskoj malobrojne i nehomogene te nemaju značajniji potencijal djelovanja”. “U tom kontekstu, njihove aktivnosti uglavnom provode pojedinci koji zlorabe legalno političko djelovanje ili okupljanja za promoviranje svojih stavova ili izazivanje nasilja”, ističe SOA i upozorava da je evidentiran trend uspostave kontakata i suradnje između ekstremističkih skupina u Hrvatskoj i regiji sa sličnim skupinama u Europi.

SOA upozorava i da su registrirani pokušaji suradnje domaćeg krim-miljea s onim u regiji u pronalaženju načina za pranje novca i sumnjiva ulaganja u hrvatsko gopspodarstvo, kao i da regionalni organizirani kriminal nastoji razdoblje pripreme za ulazak u schengenski granični režim iskoristiti za što bolje pozicioniranje na području Hrvatske.

SOA navodi da slične dokumente objavljuju službe drugih demokratskih zemalja, poput Švedske, Nizozemske, Finske, Češke i drugih, a ravnatelj Agencije Dragan Lozančić u uvodu ističe kako se nada da će dokument hrvatskoj javnosti dati bolji uvid u rad i rezultate SOA-e.