Hrvatski sabor u srijedu, uoči ljetne stanke, nastavlja sjednicu raspravom o prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava u dijelu koji se tiče referenduma, koji su potpisala 92 zastupnika, kao i s tim povezanim izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, kojima bi se u praksi ne samo otežali nego i onemogućili referendumi u Republici Hrvatskoj.
Pratite raspravu uživo:
> Zašto Pupovac napada referendume i kako ga je Plenković spasio krađom referenduma Narod odlučuje?
> U ime obitelji: ‘Ovako su HDZ i SDP manipulirali potpisima za referendum!’
> Od stranačkih referenduma do zaštite obitelji i e-glasovanja: Što je Plenković obećavao HDZ-ovcima od 2016.?
Bulj HDZ-ovcima: “Vi ste grobari demokracije i Ustava’
“Iznad Ustava je samo Bog. Vi ste grobari demokracije, grobari ovog Ustava, za koji je krv prolivena. Napravili ste da referendum moramo najaviti Bačiću i Šeksu. Bolje da ste ukinuli referendum”, poručio je Mostov saborski zastupnik Miro Bulj.
HDZ-ov Dražen Bošnjaković, bivši ministar pravosuđa, objašnjavao je što njegova stranka predlaže da se promjeni u Ustavu.
“Smatramo da bi na ovaj način poboljšali normativni okvir za referendum. Sve kritike koje idu da centraliziramo sve u ruke Ustavnog suda… i danas Ustavni sud odlučuje je li pitanje u skladu s Ustavom. Na ovaj način i prije prikupljanja potpisa Ustavni sud može reći je li u skladu s Ustavom, pa se pitanje može postaviti na drugačiji način pa bi imali referendum”, rekao je Bošnjaković.
“Imamo još dva koraka, danas imamo 92 potpisa, no svjesni smo da ti potpisi u sljedeća dva koraka mogu otići na više, ali i u drugom smjeru”, dodao je.
“Nadam se da u vašem naumu nećete uspjeti. S ovakvom izlaznosti na referendume niti jedan kvorum nije prihvatljiv”, replicirala je Mostova Marija Selak Raspudić.
”Onemogućimo li jedini institucionalni kanal izražavanja građanske volje u vremenu krize koja predstoji, jedino što im ostavljate je ulica”, kazala je Selak Rapudić.
Peđa Grbin (SDP) smatra da u Ustav treba staviti pitanje pobačaja.
”To je nama u SDP-u bitno, ali to je bitno i građanima koji podržavaju da se to pravo zaštiti i kroz najvažniji akt, kazao je zastupnik koji je novinarima najavio da će amandmanom zatražiti sa se raspravlja i o njihovu prijedlogu da pravo žene na izbor uđe u Ustav. Ako se taj amandman ne prihvati, SDP neće glasovati da se pristupi promjeni Ustava”, tvrdi Grbin.
”Da je važilo pravilo da Ustavni sud daje prethodnu ocjenu nikada se ne bi pokrenula inicijativa da je brak zajednica žene i muškarca”, kazao je Željko Sačić (HS) i poručio da je HDZ-ov prijedlog opasan za demokraciju.
Kritičan prema davanju ovlasti Ustavnom sudu je i Stephen Nikola Bartulica (DP) koji spominje njegove duboko pogrešne odluke, sudski aktivizam, odnosno da suci postaju političari, aktivisti u promoviranju određenih ideologija. Ustavni sud svojim radom nije zadobio povjerenje, kazao je.
Grmoja: “Možda ste uspjeli prevariti dio oporbe, ali nećete narodu uspjeti oduzeti jedini institut kojima mogu reći što misle”
Započela je sjednica Sabora. No i prije početka rasprave nižu se zahtjevi za stankama.
Za stanku se javio i Nikola Grmoja iz Mosta.
“Pokušaj nasilja i prevare je propao na prvom koraku. Pokušali ste mimo plana staviti promjene Ustava kojima bi ukinuli referendum. Oni koji su vam u tome asistirali čujem da odustaju. Neće vas podržati i ovaj vaš pokušaj neće proći. Možda ste uspjeli prevariti dio oporbe, ali nećete narodu uspjeti oduzeti jedini institut kojima mogu reći što misle”, kazao je Grmoja.
Mlinarić: “Zašto ne donesete odluku da na izbore mora izaći minimalno 40 posto glasača?”
Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta također je rekao da neće podržati izmjene Ustava.
”Glasno i jasno kažem da Domovinski pokret neće podržati promjenu Ustava kojom se hrvatskom narodu oduzima sloboda izjašnjavanja putem referenduma. Po ovim pravilima koje sada gurate s ljevicom pitanje je bi li prošao jedini referendum koji je prošao, onaj o braku kao zajednici muškarca i žene”, upozorio je Mlinarić.
”Hrvatskom ste narodu uzeli novac i dostojanstvo, osiromašili ga, a sada mu ovom izmjenom Ustava želite oduzeti i onu jedinu nadu koju je imao – da mogu skupiti potpise i odlučivati o promjenama u državi”.
”Kad mijenjate Ustav, zašto ne donesete odluku da na izbore mora izaći minimalno 40 posto glasača, pa ne bi u Saboru ni sjedila ova vladajuća većina?! A da ne govorim o izborima u Splitu. Zašto se tu ne postavi cenzus koliko birača mora izaći na izbore da bi bili valjani?”, zapitao je Mlinarić.
Pavliček: “Svi znamo kako se bira Ustavni sud koji dobiva faraonske ovlasti”
Stanku je zatražio i Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista.
“Jednom tijelu se daju faraonske ovlasti, a svi znamo kako se bira Ustavni sud”, kazao je.
Grmoja pozvao građane da pišu saborskim zastupnicima
Nikola Grmoja iz Mosta upozorava da vladajući ovakvim izmjenama žele zabraniti referendum.
“Vozim hitno za Zagreb jer su vladajući mimo procedure stavili na raspravu izmjene Ustava kojima žele onemogućiti i zabraniti svaki referendum. Žele sve ovlasti predati Ustavnom sudu, a vidjeli smo na koji način Ustavni sud tretira potpise građana sada kada su potpise koje ste nedavno dali za naše referendumske inicijative pogazili”, poručio je Grmoja u utorak navečer.
Građane je pozvao da pišu saborskim zastupnicima.
“Situacija je ozbiljna, očito im se raspada većina, HDZ gubi izbore po Hrvatskoj i žele na bilo kakav način onemogućiti građane da o bitnim pitanjima kažu svoj stav”, poručio je Grmoja.
HDZ-ova akcija za onemogućavanje referenduma u RH
“HDZ je uvrstio točke za promjenu Ustava kako bi se prošvercale ustavne izmjene koje će u praksi ne samo otežati nego onemogućiti referendume u Republici Hrvatskoj”, upozorila je u ponedjeljak Mostova saborska zastupnica Marija Selak Raspudić. Naglasila je da je ovo sramota za sve demokratske procedure.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za zakonodavstvo, prvi jednoglasno, drugi uz suzdržan glas Katarine Peović, na zajedničkoj sjednici podržali su Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, s prijedlogom Nacrta kao prvom koraku ka novim pravilima referendumskih inicijativa. Istodobno je odbačena oporbena inicijativa o ustavnoj promjeni kojom bi se u Ustav ugradilo “pravo žena na slobodno odlučivanje o rađanju djece” i “nametnula obveza državi da osigura pretpostavke za njegovo ostvarivanje”.
Oporba je uvjerena da bi izmjene u ovakvom obliku u konačnici onemogućile ustavotvorni referendum – da bi on u Hrvatskoj postao stvar prošlosti – a zakonodavni znatno otežan.
“Nevjerojatno da postoji ijedna demokratska stranka koja će podržati ovakvo gušenje demokracije HDZ-a”, istaknula je Marija Selak Raspudić.
Pozvala se na preporuke Venecijanske komisije koje navode da o referendumu kao temeljnom demokratskom pravu sami građani trebaju odlučiti, kao i onu da se ne preporučuje kvorum.
> Selak Raspudić: Silovanje dnevnog reda kako bi se prošvercale ustavne izmjene koje će onemogućiti referendume u Hrvatskoj
> Tko je sve HDZ-u dao potpise za ustavne izmjene koje će u praksi onemogućiti referendume u RH?
Prijedlog za promjenu Ustava u ponedjeljak je iznenada uvršten na dnevni red Sabora. U njemu se predlaže da za raspisivanje državnih referenduma uvjet ne bude više podrška 10 posto od ukupnog broja birača (što iznosi više od 360.000 birača), nego da to bude 250.000 birača. Predlaže se i izmjena ustavne odredbe prema kojoj odluku donosi većina birača koji su pristupili referendumu, i to tako da je uvjet za promjenu Ustava i organskih zakona najmanje trećina svih birača, a za ostala referendumska pitanja morala bi se izjasniti najmanje četvrtina svih birača. HDZ tvrdi da bi se ovakvim izmjenama olakšalo pokretanje narodnih inicijativa, ali bi se istodobno osigurao legitimitet odlučivanja.
Velike ovlasti Ustavnog suda – Ustavni sud moći će zaustaviti svaki referendum
U proceduru je uvršten i prijedlog izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu prema kojem se više ne bi čekalo prikupljanje potpisa za referendumsku inicijativu, nego bi Ustavni sud odlučivao o (ne)dopuštenosti pitanja i prije nego što se pristupi prikupljanju potpisa. Time bi se, obrazlaže HDZ, osiguralo stabilno funkcioniranje demokratskog društva, izbjegle nepotrebne napetosti i suvišni troškovi za organizatore referendumske inicijative, navodi jutarnji.hr.
Ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja moglo bi pokrenuti najmanje 15 zastupnika, predsjednik Republike ili Vlada, i to u roku od 30 dana od odluke organizacijskog odbora da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma. Ustavni sud bi mogao i samoinicijativno pokrenuti postupak ocjene ustavnosti referendumske inicijative, također u roku od 30 dana od najave referenduma.
Referendum bi se mogao zabraniti ako postoji “formalna ili materijalna protuustavnost referendumskog pitanja ili teška proceduralna pogreška koja prijeti narušavanju ustavnog identiteta RH”.
Ne bi se dopustio ako je pitanje u isključivoj nadležnosti Sabora, Vlade ili predsjednika Republike ili ako je protivno najvišim ustavnim vrednotama.
Što je sporno u nacrtu prijedloga zakona?
“Nacrt prijedloga Zakona favorizira protivnike narodne referendumske inicijative, time što protureferendumski odbor, koji nema nikakav legitimitet prikupljenih potpisa, suprotstavlja organizacijskom odboru koji je prikupio barem 10 posto potpisa od ukupnog broja birača te daje slobodnu ruku različitim razinama vlasti da sudjeluje u protureferendumskoj kampanji uz protureferendumski odbor, čime suprotstavlja vlast narodu, što je pogrešan koncept. Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije o referendumima navodi da “javne vlasti ne smiju utjecati na rezultat glasovanja kroz prekomjernu, jednosmjernu kampanju” , pojasnio je odvjetnik Karlo Novosel ispred U ime obitelji na nedavnom okruglom stolu ‘Čemu referendum’.
“Potrebno je odrediti da se potpisi mogu prikupljati na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske, kao što je to u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonu o lokalnim izborima, Zakonu o izboru Predsjednika Republike Hrvatske i Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske te putem aplikacije e-građani. nema razloga zašto bi prikupljanje potpisa za kandidiranje državnih i lokalnih dužnosnika bilo moguće na svim javnim i privatnim mjestima, a za narodnu referendumsku inicijativu samo na javnim mjestima koje odredi lokalna samouprava”, ističe odvjetnik.
Kritična pitanja
Zaključno, ukazao je ponovno na nekoliko kritičnih pitanja:
- Prikupljanje potpisa na svim javnim površinama i na privatnim mjestima (po kućama, na radnom mjestu) kao za predsjedničkim izborima
- Prikupljanje potpisa preko sustava e-građani ili posebne aplikacije DIP-a (ako je žele napraviti za sve referendumske inicijative)
- Omogućiti da volonteri mogu upisivati podatke, uz vlastoručni potpis građana
- Usklađivanje normi broja potpisa i vremenskih rokova s državama EU (npr. 2% u 3 mjeseca) te minimum 14 dana za brojanje i pripremu potpisnih lista (po referendumskom pitanju – 2 pitanja 2×14 dana), maksimalno 30 dana
- Da se ostavi norma da se usvojeni zakoni i/ili dijelovi Ustava mogu mijenjati samo na narodnom referendumu, kako su i doneseni
- Da se vodi katalog odbijenih potpisa i razloga odbijanja (za pregled potpisnih lista u pisanom obliku)
- Propisati da vlast ne može davati mišljenja o narodnoj referendumskoj inicijativi za vrijeme prikupljanja potpisa (propisati neku vrstu “šutnje” kao izborne šutnje), ne smiju zagovarati niti obeshrabrivati prikupljanje, već se mogu očitovati jedino ako se prikupi dovoljan broj potpisa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
