Davor Ivo Stier: ‘Više se ne smijemo konfrontirati s dijelom našeg biračkog tijela, a to se događa od lipnja 2017. do danas’

“Na unutarstranačkim izborima odlučit ćemo s kojim ljudima i s kakvom političkom platformom ćemo ići na parlamentarne izbore. Do tada, naša odgovornost je, a posebno vodstva, da damo potporu Kolindi Grabar-Kitarović za pobjedu na predsjedničkim izborima i da kvalitetno odradimo predsjedanje Europskom unijom”, kaže Davor Ivo Stier, bivši ministar vanjskih poslova i bivši politički tajnik stranke, koji će očito biti jedan od glavnih protukandidata Andreju Plenkoviću za čelno mjesto HDZ-a, iako se on sam o tome još ne želi precizno izjasniti. Stier je za Jutarnji list progovorio o stanju i problemima u stranci, padu rejtinga HDZ-a, rekonstrukciji Vlade, ministarskim aferama u intervjuu koji djelomice prenosimo, a kojeg je vodila Rozita Vuković.

Više ste puta isticali, pogotovo nakon europskih izbora, da u središtu političkog djelovanja HDZ-a mora biti borba protiv korupcije i klijentelizma. Je li Plenković zakasnio s micanjem Lovre Kuščevića iz Vlade?

Kuščevićev odlazak iz Vlade je bio očekivan i potreban. Iz svake situacije se, naravno, može nešto naučiti, a jedna od pouka jest da moramo brže donositi odluke.

Očekujete li da do rekonstrukcije Vlade dođe do kraja srpnja, kako se najavljuje, i tko bi sve, po vama, od ministara trebao napustiti Vladu?

Problemi s kadrovima su odraz jednog dubljeg političkog problema, odnosno, problem politike koja nije u prvi plan stavila borbu protiv klijentelizma. To, naravno, ne znači da u nekim segmentima nije bilo dobrih rezultata u borbi protiv korupcije. Vidimo da je policija tu postigla neke značajne rezultate. Ali u političkom smislu, klijentelizam kao društveni fenomen i kao politički problem nije stavljen u prvi plan, nego je od lipnja 2017. u prvi plan stavljena stabilnost vlasti i u tom kontekstu je napravljena koalicija s HNS-om i SDSS-om, suradnja s Milanom Bandićem i nekolicinom zastupnika koji su izvorno izabrani na listi SDP-a.

Kako gledate na ultimatum HNS-a i je li se Plenković i njih trebao riješiti u paketu s Kuščevićem?

Možda je to više pitanje za kolege koji su se od početka zauzimali za koaliciju s HNS-om. Ja bih mogao reći da je to paradoksalno, da se baš HNS našao pozvan da nekome drži lekcije o klijentelizmu. Ali, vjerujem da će ova Vlada mandat ispuniti u skladu s ustavnim rokovima. No, građani su nam poslali poruku da se prioritet mora promijeniti i da je ključno pitanje za razvoj i napredak hrvatskog društva i države – borba protiv klijentelizma.

U posljednjih nekoliko mjeseci, kako pokazuju istraživanja, HDZ-u pada rejting, a pogotovo nakon europskih izbora. I sami ste nedavno rekli kako stranka sa 22, 23 posto ne može ići na parlamentarne izbore. Može li se situacija popraviti i što je potrebno učiniti?

Ono što moramo promijeniti jest to da se više ne smijemo konfrontirati s dijelom našeg biračkog tijela, a to se dogodilo od lipnja 2017. do danas. Rezultat toga je da se naše biračko tijelo podijelilo.

Europski izbori su pokazali da je to naše biračko tijelo praktički podijeljeno na pola. Kad pogledamo koliko su ukupno imale sve ove druge opcije koje su bile desno od centra, a koje su na izbore išle fragmentirano, to je otprilike nešto manje od HDZ-a. Dakle, mi moramo ići k tome da ponovno ujedinimo naše biračko tijelo. A za to je, po meni, potrebno dovesti u balans HDZ i to tako da u središtu bude jedna demokršćanska politika koja će s jedne strane inzistirati na borbi protiv klijentelizma, pravnoj državi, na vladavini prava, dakle, ako hoćete, na tekovinama zapadne, neki bi rekli, liberalne demokracije, a s druge strane svjetonazorski biti inspirirana s kršćanskim vrijednostima i kršćanskim socijalnim naukom.

Ta demokršćanska politika onda može ujediniti i one konzervativnije i one nešto liberalnije čimbenike, prvo naše stranke, a onda našeg biračkog tijela i tako pridobiti ponovno većinsku potporu naroda.

Spomenuli ste nove ljude s kojima ćete na izbore. Znači li to da se na Plenkovića u stranci više ne računa, da on ne može voditi HDZ na parlamentarne izbore?

To je nešto o čemu će na unutarstranačkim izborima odlučiti članovi. Mi ćemo imati tu mogućnost da svaka članica i član može izravno birati novo vodstvo. Ne samo predsjednika, nego i zamjenika, četiri potpredsjednika, dakle, ono uže vodstvo stranke.

Vi ćete biti kandidat za novog šefa HDZ-a?

Zašto ne? Ali o tome ću preciznije kada bude vrijeme unutarstranačkih izbora. Oni još nisu raspisani.

Hoće li u HDZ-u uopće doći do rasprave i analize izbornih rezultata što se najavljivalo?

Analize je bilo diljem Hrvatske na gradskim i županijskim razinama, ali to još do kraja moraju provesti središnja tijela stranke. To je statutarna obaveza.

Koliko će ministarske afere i razjedinjenost unutar stranke naštetiti Kolindi Grabar-Kitarović na izborima?

Mislim da Kolinda Grabar-Kitarović ima dobre šanse da pobijedi na predsjedničkim izborima. Njen suparnik je u ovom slučaju Zoran Milanović, a izbor koji je pred hrvatskim građanima je – žele li Kolindu Grabar-Kitarović ili ponovno ljevicu na Pantovčaku. Mislim da će se na tome bazirati ova kampanja, a ja vjerujem da će većina građana podržati Kolindu. A mi iz HDZ-a, bez obzira na pluralnost koja postoji unutar stranke, svi trebamo dati potporu aktualnoj predsjednici.

Znači u drugom krugu vidite Grabar-Kitarović i Milanovića, ne mislite da je može ugroziti pjevač Miroslav Škoro?

Treba poštivati svakog kandidata, ali jasno je da će na kraju izbor pred građanima biti – Kolinda ili Milanović i njegova politika društvenih podjela i tenzija.

Je li točno da ćete vi biti jedan od ključnih ljudi u Stožeru Kolinde Grabar-Kitarović?

Neću biti član Stožera, niti ću u tome sudjelovati operativno. Ali, smatram da joj ljudi koji imaju određene stranačke ulogu trebaju dati potporu. Ako me iz stožera pozovu na njen skup da održim neki govor, to ću svakako učiniti. Dakle, u stožer ne, ali sudjelovanje u kampanji u smislu javne potpore njenoj kandidaturi, apsolutno da.

Prije tri godine, HDZ je bio u sličnoj situaciji kad je riječ o nezadovoljstvu unutar stranke i prema samom šefu. Znamo kako je završilo s Karamarkom, mogu li se povući neke paralele sa sadašnjom situacijom?

Mislim da će ova Vlada završiti svoj mandat, bilo bi neodgovorno prema državi da HDZ još jednom izglasa nepovjerenje svojoj Vladi i da ide na prijevremene izbore u ovom kontekstu. Ako je u nekom trenutku to bilo na stolu kao legitimna opcija, to je bilo onda kad smo se razišli s Mostom. Ali s obzirom na to da se tada odlučilo da se ne ide na izbore, onda vjerujem da će ova Vlada završiti mandat u skladu s ustavnim rokovima. Što se tiče same stranke, i unutarstranački izbori bi se trebali održati u statutarnim rokovima, bez izvanrednih situacija.

Plenković i njegov zamjenik Milijan Brkić mjesecima su praktički u otvorenom ratu, kako vi gledate na tu situaciju, i vi ste svojedobno imali nesuglasice s Brkićem?

Nas dvojica smo imali različite političke procjene. Brkić je od početka zagovarao koaliciju s HNS-om, još 2016., s čime se nisam slagao. Što se tiče političke pozicije Milijana Brkića u budućnosti, vjerujem da će se to isto tako odlučiti na unutarstranačkim izborima, prema volji naših članova.

U kakvim ste danas odnosima s Brkićem, ali i Mirom Kovačem koji je također najavio kandidaturu za čelno mjesto HDZ-a?

Sa svima razgovaram, bilo bi neprirodno da govorim kako trebamo ujediniti stranku, da bi ujedinili biračko tijelo, a da onda ne razgovaramo mi unutar HDZ-a. Smatram da je to normalno, da mi HDZ-ovci međusobno razgovaramo i komuniciramo. Ne moramo se oko svega složiti, ali moramo imati otvorene kanale komunikacije i zajednički cilj. Prema tome, sa svima razgovaram, ali nema nikakvih paktova s nekim protiv nekoga. Ta politika sukoba nije moja politika. Moja je politika – politika ujedinjavanja, koja uključuje i može dobiti većinsku potporu hrvatskoga naroda.

Intervjuu u cijelosti pročitajte u Jutarnjem listu.