Demograf Čipin o zbunjujućim podatcima o vjeri: Očigledno popisivači nisu bili dovoljno dobro obučeni za to pitanje

ivan čipin o popisu stanovništva
Foto: Snimka zaslona

O nekim zbunjujućim rezultatima popisa stanovništva 2021. za N1 govorio je prof. dr. sc. Ivan Čipin, s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. On navodi da se bolji rezultati o vjerskoj pripadnosti dobivaju preko anketa, te da nisu istinite tvrdnje da Državni zavod za statistiku (DZS) nije konzultirao stručnjake oko sadržaja popisnice.

“U sklopu pripremnih aktivnosti za Popis 2021., DZS je 15. 11. 2018. pozvao 49 stručnjaka i institucija iz različitih područja, uključujući i sve relevantne demografe u zemlji. Poslan im je popis obilježja (pitanja) koja se planiraju prikupiti te sažeta metodološka objašnjenja pojedinih obilježja. Neki od tih stručnjaka bili su konzultirani i pojedinačno oko sadržaja popisnice i načina provedbe popisa”, navodi Čipin.

“Tražio sam izbacivanje subjektivnih pitanja”

Dodao je da je tražio da se zbog usporedivosti s prijašnjim popisima sadržaj popisnice minimalno mijenja, da se izbace subjektivna pitanja poput pitanja o informatičkoj pismenosti i upotrebi informatičkih tehnologija (ona se prikupljaju preko anketa) ili pitanja koja se mogu dobiti iz registara (pitanja o osobama s invaliditetom).

> Glasnogovornik HBK o Popisu: ‘Još ne znamo broj katolika, objavljeni su neki dvojbeni podaci’
> Čak 83% građana izjasnilo se kao katolici: Zašto DZS-ovo izvješće to ne pokazuje?
> Popis 2021.: Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika, čak 396.360 manje od 2011.!

“Predložio sam i online popisivanje preko sustava e-građani kao i da se odgovori na neka pitanja unaprijed povuku iz administrativnih registara kako bi se ubrzao proces popisivanja. Ovo zadnje oko povlačenja određenih pitanja unaprijed nije bilo moguća navodno zbog Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), na što je DZS upozoren i od strane Agencije za zaštitu osobnih podataka. Izgleda da je taj GDPR postao izlika za sve i svašta, posebno kad se želi izbjeći neki kompliciraniji posao”, istaknuo je.

Pojašnjava da su mnoga pitanja u popisnici već unaprijed određena od strane međunarodnih organizacija i preporuke europskih statističara za popise stanovništva. “Ja sam konkretno predložio da se doda pitanje o godini rođenja djeteta uz pitanje o broju živorođene djece, no DZS je to odbio uz obrazloženje da im je to komplicirano.”

On line popisivanje

Čipin kaže da je netočna tvrdnja da je online popisivanje omogućilo „fiktivno“ popisivanje u većoj mjeri nego u ranijim popisima.

“Popisi stanovništva koji se provode na tradicionalan način (izjavom osoba koje se popisuju) temelje se na povjerenju stanovništva u javne institucije i sam DZS. O stupnju tog povjerenja ovisi i kvaliteta prikupljenih podataka. Budući da je u svim dosadašnjim popisima primjenjivano pravilo da jedna osoba u kućanstvu popisuje ostale ukućane (inače bi popis svakog građanina pojedinačno trajao cijelu vječnost, pogotovo u Hrvatskoj), ništa nije sprječavalo osobu koja je davala podatke popisivaču u ranijim popisima da popiše članove kućanstva koji ne žive u Hrvatskoj”, navodi Čipin i nastavlja:

“Čak mislim da je u popisu 2021. toga bilo manje jer se nije mogla popisati osoba bez važećeg OIB-a a to je u popisu 2011. bilo moguće. Nisam baš siguran da je bilo masovnog online popisivanja hrvatskih građana iz inozemstva, pogotovo što se online popisao znatno manji broj stanovnika nego u nama usporedivim zemljama poput Bugarske ili Češke. To je DZS vjerojatno provjerio uparivanjem podataka iz administrativnih registara, i zbog toga smatram da je tih tzv. fiktivnih stanovnika bilo malo. Čak sam uvjereniji da jednak broj stanovnika, ako ne i veći, nije obuhvaćen popisom, posebno u priobalnim županijama (npr. Istarskoj) i Zagrebu.”

Pojašnjava da su obrada i objavljivanje konačnih podataka trajali toliko dugo jer je DZS koristio administrativne registre za kontrolu/dopunu prikupljenih podataka.

Pitanja o vjeri i vjerskoj zajednici

Čipin se osvrnuo i na rezultate Popisa koji se odnose na vjeru.

“Pitanje o vjeri je u ovom popisu, u odnosu na ranije popise, pretvoreno u otvoreno pitanje (bio je moguć slobodni upis) i to je glavni izvor prijepora oko toga koliko ima katolika u zemlji. To mi je nažalost u konzultacijama promaklo, i svakako bi bilo puno razumnije da je DZS ostavio to pitanje poluotvorenog tipa kao u 2011. kada su se stanovnici mogli izjasniti kao pripadnici katoličke vjere, neke druge (mogli su slobodno upisati), da nisu vjernici ili su se mogli ne izjasniti oko tog pitanja”, istaknuo je.

Dodao je da su mnogi građani u ovom Popisu upisivalo po svome – katolici, rimokatolici, kršćani, vjernici i slično.

“Moja je pretpostavka da je, posebno u manjim mjestima, došao do izražaja efekt popisivača koji očigledno nisu bili dovoljno dobro obučeni za to pitanje. Čini mi se nevjerojatnim da je preko 60% stanovnika općine Zmijavci na pitanje o vjeri stavilo da su vjernici – puno vjerojatnije da je jedan popisivač koji ih je popisivao to upisao u njihove popisnice. Toga je vjerojatno bilo i u drugim manjim mjestima koji su imali mali broj popisivača”, naveo je Čipin.

“Bilo im je komplicirano”

“Trebalo bi naknadno provjeriti je li do inflacije ostalih kršćana došlo zbog online popisivanja ili ih je bilo i kod tradicionalnog načina. Tu se sad ne može puno toga izmijeniti jer nije dozvoljeno mijenjanje upisanih podataka koje stanovnici sami upisuju a radi se subjektivnim pitanjima poput vjere”, dodao je.

Čipin također navodi da se točniji podaci o vjeri mogu dobiti iz anketnih istraživanja gdje svaka osoba odgovara sama za sebe, nego iz popisa gdje samo jedan član kućanstva odgovara za sve ukućane.

“Ja sam DZS-u predlagao da svaka osoba ispunjava barem online popisnicu sama za sebe, no to su odbili opet zbog kompliciranog spajanja tko s kime živi u kućanstvu. DZS je trebao uz pitanje o vjeri odmah objaviti i rezultate o pripadnosti vjerskoj zajednici. Ne znam zašto nisu, pogotovo što je to pitanje bilo zatvorenog tipa i otvarao se padajući izbornik registriranih vjerskih zajednica u RH pa ga je i puno lakše obraditi nego pitanje o vjeri gdje su ljudi mogli svašta upisati”, kazao je demograf Čipin i dodao:

“Ja sam inače očekivao da će npr. katolika biti više nego pripadnika rimokatoličke crkve, no sada to očito neće biti slučaj. Zbog čega je dodano to pitanje o vjerskim zajednicama, nije mi poznato. DZS spominje nekakav zaključak Vlade RH od 23.12.2004. O tome bi trebalo biti DZS, a možda i crkvu.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/N1

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.