Izbori za Hrvatski sabor iduće će se nedjelje ponoviti na sedam biračkih mjesta, što znači da Državno izborno povjerenstvo (DIP) još ne može objaviti potpune i konačne izborne rezultate.
Zbog viška glasačkih listića izbori se ponavljaju na po jednom biračkom mjestu u Osijeku, Pakracu i Slunju, te na po dva mjesta u Šibeniku (Brodarica i Zlarin) i Zadru (Rava i Veli Iž), a na njima je ukupno upisano 2903 birača, izvjestio je u ponedjeljak novinare predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.
To su mala biračka mjesta, rezultate je moguće utvrditi već u nedjelju navečer, kaže Hrvatin i navodi da će DIP nakon toga objaviti potpune i konačne rezultate.
DIP je u ponedjeljak do podneva obradio 99, 9 posto redovitih biračkih mjesta, odnosno njih 6.680 od 6.687.
Prebrojane glasove DIP ne pretvara u mandate dok nema kompletne rezultate, no po neslužbenim izračunima jasno je da niti jedna stranka, odnosno koalicija nema dovoljan broj zastupnika (76) za većinu u Saboru, odnosno za samostalno formiranje Vlade.
HDZ-ova Domoljubna koalicija relativni je izborni pobjednik s osvojenih 59 mandata, a iznenađenje izbora Most nezavisnih lista s 19 mandata. SDP-ova koalicija Hrvatska raste ima 56 mandata, IDS tri, HSSB i stranka Milana Bandića po dva, po jedan Uspješna Hrvatska i Živi zid.
Nedjeljni izbori za Sabor bili su prvi parlamentrani izbori na kojima su birači mogli preferencijalno glasovati, odnosno zaokružiti ime i prezime kandidata kojem daju prednost pred ostalima.
Iako se procjenjivalo da bi taj, ponešto složeniji način glasovanja, mogao donijeti više nevažećih glasačkih listića, to se nije dogodilo.
Nema pokazatelja da je preferencijsko glasovanje uzrokovalo više nevažećih listića nego je uobičajeno, kaže Hrvatin i navodi da se njihov postotak po izbornim jedinicama kreće od 1,2 posto do 2,1 posto.
Preferencijalno glasanje: najviše glasova čelniku Mosta i nositeljima stranačkih lista
S obzirom da su na ovim parlamentarnih izborima hrvatski birači po prvi puta dobili mogućnost dati nekom kandidatu preferencijalni glas, iz privremenih rezultata izbora nakon vidljivo je da su ti glasovi u većini odlazili nositeljima stranačkih lista po izbornim jedinicima, no nekolicina kandidata sa tri vodeće stranačke izborne liste ipak će u Sabor ući zahvaljujući prije svega preferencijalnim glasovima, a među njima je i čelnik Mosta Božo Petrov.
Petrov je u 10. izbornoj jedinici bio na posljednjem, 14. mjestu, ali je zato dobio 59,70 posto preferencijalnih glasova onih koji su za Most glasali u toj izbornoj jedinici, pokazali su podaci Državnog izbornog povjerenstva nakon prebrojnih 95 posto glasova.
Preferencijalni način glasovanja daje mogućnost ulaska u Hrvatski sabor kandidatima s bilo kojeg mjesta na listi, pod uvjetom da osvoje najmanje 10 posto preferencijalnih glasova u odnosu na broj glasova koji je ta lista osvojila.
Zahvaljujući preferencijalnim glasovima u Hrvatski sabor ulazi i dosadašnja ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš koja je na listi koalicije Hrvatska raste u 2. izbornoj jedinici bila na osmom mjestu i osvojila 10,91 posto preferencijalnih glasova. Na isti način u Sabor ulazi i njezin stranački kolega i župan Varaždinske županije Predrag Štromar, i to s posljednjeg mjesta u 3. izbornoj jedinici, sa dobivenih 16,54 posto preferencijalnih glasova.
Preferencijalni glasovi u Sabor najvjerojatnije dovode i Stevu Culeja, koji je bio na osmom mjestu liste Domoljubne koalicije u 5. izbornoj jedinici a osvojio je 10,88 posto preferencijalnih glasova. Tu su iz iste koalicije i Dražen Barišić, koji se nalazio na osmom mjestu u 6. izbornoj jedinici te je dobio 12,07 posto glasova te Ivan Kirin, koji je na sedmom mjestu u 8. izbornoj jedinici a osvojio je 10,94 posto preferencijalnih glasova.
Među kandidatima Domoljubne koalicije najviše preferencijalnih glasova dobio je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko (36,92 posto), Damir Krstičević (36,75 posto), Željko Reiner (37,57 posto), Miroslav Tuđman (30,04 posto) i Damir Jelić (20,83 posto).
Najviše preferencijalnih glasova u koaliciji Hrvatska raste dobio je predsjednik SDP-a Zoran Milanović (54,39 posto), a slijede Ante Kotromanović (38,01 posto), Ranko Ostojić (37,75 posto), Boris Lalovac (36,77), Josip Leko (33,12 posto), Milanka Opačić (28,06 posto) Siniša Hajdaš Dončić (25, 20) i Željko Jovanović (22,15 posto).
Na listama Mosta najviše preferencijalnih glasova, iza Petrova, dobio je Drago Prgomet (49,75 posto), Stipe Petrina (43,48 posto), Ivan Lovrinović (32,07 posto) te Robert Podolnjak (28,68 posto).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
