Dok se hrvatsko iseljeništvo tretira kao ‘građane drugog reda’, DIP otvara dodatna biračka mjesta u Srbiji

Foto: Thinkstock/snimka zaslona (Fotomontaža: Narod.hr)

Hrvatski državljani s biračkim pravom koji žive izvan Hrvatske suočavaju se s brojnim preprekama prilikom ostvarivanja prava zajamčenog u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Zbog strogo ograničenog broja biračkih mjesta neki moraju prijeći stotine kilometara da bi glasovali, a Hrvatska država im ne dopušta glasovati dopisnim putem.

> Ivica Šola: Zabranili bi glasovanje dijaspori, a hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti izvan RH plaća se da glasuju!

DIP: Povećan broj biračkih mjesta u Srbiji u odnosu na prošle izbore

Nakon saznanja da je povećan broj biračkih mjesta u Srbiji, službenu potvrdu informacije zatražili smo i od Državnog izbornog povjerenstva. DIP je nakon upita Narod.hr-a potvrdio povećanje u odnosu na prošle izbore, sukladno procjenama o potencijalnom broju birača u Republici Srbiji.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske odredilo je u Republici Srbiji dva biračka mjesta u Beogradu i dva biračka mjesta u Subotici sukladno procjenama o potencijalnom broju birača, odnosno prema podacima iz Evidencije birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj.

Broj biračkih mjesta u Republici Srbiji povećan je za dva biračka mjesta u odnosu na prošle izbore.”, odgovorio je DIP za Narod.hr.

Hrvatima izvan Hrvatske reducirana prava koja nikada nisu osporavano hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti izvan RH

Od početka hrvatske nezavisnosti postoje brojne političke stranke i udruge koje bi zabranile dijaspori, točnije iseljenoj Hrvatskoj, glasovanje na izborima. Posebna su meta Hrvati u BiH koji, usput rečeno, nisu dijaspora jer tamo žive tisuću godina, koji su poniženi i obespravljeni od samog Zagreba, pogotovo kada se gleda nepregledne kolone Hrvata koji stoje pred diplomatskim predstavništvima kako bi konzumirali svoje pravo.

Zakonom kojima su Hrvatima izvan Hrvatske reducirana biračka mjesta, primjerice, u Kanadi ili Australiji, naš čovjek mora putovati i stotine kilometara da bi glasovao.

Zanimljivo, isto biračko pravo nikada nije osporavano hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti izvan Hrvatske, poglavito u Srbiji i BiH. Naprotiv, njih se dovozi autobusima na Pupovčev mig, plaća im se da glasuju. I tu nitko ne vidi problem. Ali u Hrvatima u BiH se vidi, upozorio je Ivica Šola u svojoj kolumni za Slobodnu Dalmaciju.

Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) predstavila je i svoju kandidacijsku listu kojoj je nositelj za predstojeće europarlamentarne izbore Plenkovićev koalicijski partner –  Milorad Pupovac. Drugi je na listi Dejan Jović, bivši glavni analitičar Ive Josipovića, nestranački kandidat i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu koji je naglasio za srbijanski Dnevnik da su: “Izbori šansa da se i njihov glas čuje”, te dodao da: “Istovremeno, mogu pomoći i da se glas u korist bržeg uključivanja Srbije u EU snažnije čuje u Bruxellesu“.

> Pupovac i Jović obnavljaju Jugoslaviju: Koga oni misle predstavljati u Europarlamentu?

> (VIDEO) Dujmović: ‘Neokrunjeni kralj ‘Regije’ je Stipe Mesić, a kraljević i ‘prestolonaslednik’ je Josipović!’

Svoje biračko pravo iskoristilo je tek oko 20.000 hrvatskih iseljenika

Dok DIP s jedne strane olakšava izlazak na izbore stanovništvu srpske nacionalnosti, s druge strane, hrvatskom se isljeništvu otežava ostvarivanje svog biračkog prava.

Više od 400.000 državljana koji prebivaju izvan Hrvatske ne samo da ne može glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju “registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo – sudjelovanje na izborima.

Na parlamentarnim izborima u rujnu 2016. iz inozemstva je glasalo 21 223 birača. U Hrvatskom saboru tri se zastupnika biraju glasovima iz dijaspore. Za usporedbu – onih koji se biraju glasovima nacionalnih manjina je osmero u Hrvatskom saboru.

>HDZ-ova vlada smanjila broj zastupnika za dijasporu s 12 na 3

“Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektroničko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva”, naglasio je dr. sc. Marin Sopta 20. listopada 2017. te dodao, “Potrebno je uključiti iseljeništvo u izgradnju hrvatske države”. Hrvatski publicist i bivši hrvatski domovinski i emigrantski političar dr. sc. Sopta istaknuo je i kako bi se u razdoblju od deset do 20 godina takvom politikom u domovinu moglo vratiti od 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

>(UŽIVO) Glasnović: Doprinos je hrvatske dijaspore ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Prema podacima Svjetske banke u financijski sustav Hrvatske Hrvatsko iseljeništvo još uvijek svake godine uplaćuje više od 1,5 milijardi dolara.  Gotovinski ulazi još polovica tog iznosa, što znači, da  iz džepova hrvatskih građana koji žive izvan Hrvatske neposredno u našu zemlju svake godine uđe oko 2 milijardi dolara.

>Glasnović: U Hrvatskoj su najviše diskriminirani

UiO: Hrvate izvan RH se tretira kao građane drugog reda

Udruga U ime Obitelji jasno je ustvrdila da se po pitanju prava na glasovanje Hrvati izvan Hrvatske tretiraju kao građani drugog reda.

“Pravo glasa je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu. (…) I na svom nacionalnom teritoriju i u inozemstvu, nacionalna zajednica zadržava temeljna demokratska prava u odnosu na svoju zemlju, kao što je pravo glasa”, stoji u Rezoluciji 1591 (2007) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Udruga UiO više puta je – uoči parlamentarnih izbora 2016. godine – istaknula da Hrvatima izvan Hrvatske upravo ovo pravo u stvarnosti nije zajamčeno. Hrvati koji žive u domovini Bosni i Hercegovini te u inozemstvu SAD-u, Kanadi, Njemačkoj itd. moraju preći i po 8 sati da bi mogli glasovati.

> U ime obitelji: Do kada će Hrvati izvan Hrvatske na izborima biti građani drugog reda?

Zašto Plenković brani dopisno i elektroničko glasovanje?

Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.

Osim toga, prijedlog inicijative Narod odlučuje bila je i demokratizacija i modernizacija izbornog sustava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, što premijer Plenković smatra “promašenim i neodgovornim”, dok ministar Kuščević tvrdi da elektroničko glasovanje trenutno u Hrvatskoj nije moguće, iako ga teleoperateri i HAKOM-a demantiraju.

> Kuščević tvrdi da je dopisno i elektroničko glasovanje nemoguće uvesti još 2 godine, iz HAKOM-a ga demantiraju!

Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jest olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo.

Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom.

Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr