U Hrvatskoj se uzgaja oko 550.000 ovaca i 75.000 koza, no njihov broj pada iz godine u godinu. Seoskih domaćinstava koja se time bave sve je manje, a mladi se najčešće ne žele boriti s teškim poslom, administracijom i nestabilnim tržištem. Ipak, stručnjaci baš u toj grani stočarstva vide brojne mogućnosti.
Godine 2006. u Međimurju se kozarstvom bavilo sedamdesetak uzgajivača, a prošle je godine taj broj spao na njih tridesetak. Većinom staračka domaćinstva zatvorila su svoje farme, a mladi su, zbog visokih troškova i malih prinosa, odustali.
>Hrvatska poljoprivreda u 2024: Ne proizvodimo dovoljno hrane, pada proizvodnja, raste uvoz
Farme se zatvaraju zbog staračkog domaćinstva
Antun Kostelić iz Zavoda za opće stočarstvo Agronomskog fakulteta kazao je kako je tužno kad se farma mora zatvoriti radi staračkog domaćinstva. ”Nismo se nikad pozabavili činjenicom zašto se mlada domaćinstva zatvaraju, upravo sad u Međimurju njih pet zatvara svoje farme”, ističe.
Ipak, posljednjih mjeseci kozje mlijeko i sir ponovno su na cijeni. Svjedoči to obitelj Marciuš iz Pušćina. Kozarstvom se bave tri godine, uložili su velik novac u farmu i strojeve, a trenutačno imaju šestotinjak koza.
– Cijena uvijek može biti bolja, ali je dobra. Može se dobiti do jedan euro, ali problem je ograničene količine koje možemo dobiti, no opet – cijena je dobra, rekao je Zoran Marciuš, Pušćine.
Obitelj Moravec iz Nove Vesi upravo u kozarstvu se, unatoč izazovima, održala zahvaljujući plasmanu domaćih proizvoda.
– Rad s krumpirom, zeljem jednostavno nije baš išlo i trebalo je puno ljudskog rada. I ovdje isto treba, ali ipak puno manje, naveo je Radoslav Moravec, Nova Ves Petrijanečka.
U jednom desetljeću izgubili smo polovinu farmi koza
Porazna je činjenica da smo u jednom desetljeću izgubili polovinu farmi koza – s dvjestotinjak spali na njih sto.
– Glavni je problem što je država zaboravila sektor ovčjeg i kozjeg mlijeka. Da smo samo 10% onoga što smo uložili u govedarski sektor uložili u proizvodnju ovčjeg i kozjeg mlijeka situacija bi bila drugačija, tvrdi Antun Kostelić, Zavod za opće stočarstvo Agronomskog fakulteta.
No nije sve izgubljeno – neki u stočarstvu vide budućnost.
– Ja svoju budućnost vidim ovdje, mislimo širiti posao, a druge godine čak ulazimo i u mliječno govedarstvo, najavio je Zoran Marciuš, Pušćine.
Poljoprivrednike treba pratiti novim tehnologijama, educirati o klimatskim promjenama, a nikako ne obeshrabriti papirologijom – poruka je s terena.
>Vukovac za Narod.hr o buntu farmera protiv zelene EU politike: Otpor je dužnost za spas sela!
“Stočarstvo je propalo radi strategija koje su se donosile”
Sve je manje farmi, opada i uzgoj krava. Muznih krava je 2022. godine bilo nekih 80.000. Danas smo spali na nekih 70.000. Na jednoj farmi u Varaždinskoj županiji nalazi se reporter HTV-a Ivica Grudiček koji je razgovarao sa Stjepanom Bistrovićem koji je govorio o propadanju stočarstva.
– Stočarstvo je propalo radi strategija koje su se donosile, da se ljudi moraju prilagođavati njima umjesto da su strategije prilagođene ljudima. I zbog velikog miješanja političara i ulaska u poljoprivredu gdje su uzimali zemlju pravim stočarima koji su trebali tu zemlju dobiti, da bi mogli razvijati svoje gospodarstvo, rekao je.
“Nitko ne želi više to raditi”
Danas razmišlja o prodaji svog gospodarstva.
– Prodao bih sigurno kad bih imao kupca i u pola cijene. Nažalost, nitko ne želi to kupiti jer nitko ne želi više to raditi. To je najveći problem, istaknuo je.
Sve se multiplicira, a korist je nikakva
Naglasio je kako radi različite vrste poslova, ali najmanje je stočar.
– To je sad u ovom obračunskom razdoblju nama najveći problem. Znači, veći obim papira, a u biti sve se duplicira, sve se multiplicira, a korist je nikakva. Mlijeka je sve manje, dodao je.
Poručio je mjerodavnima i ostalim poljoprivrednicima da prilagode poljoprivredu poljoprivrednicima, a ne da rade strategiju koja se ne može prenamijeniti na terenu, piše HRT.
– Sve se radi kontra, umjesto da se izađe na teren i napravi strategiju za poljoprivrednike, ona se radi protiv poljoprivrednika. I da političari vode politiku, a ne da ulaze u poljoprivredni segment i oduzimaju zemlju seljacima, zaključio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
