Sandra Benčić, saborska zastupnica koju je Možemo prošlog tjedna predstavio kao svoju kandidatkinju za predsjednicu vlade na izborima 2024., nije se dokazala poslovnim uspjesima, ali jest uspješnim trošenjem državnog novca.
Sandra Benčić vlasnica je tvrtki o čijem se poslovanju malo zna, osim da su uglavnom blokirane, što je i sada slučaj primjerice s njezinom tvrtkom “EU savjetovanje”.
No putem čitave mreže udruga zvučnih imena koje su redom povezane s Možemo, poput Centra za mirovne studije, godinama je dobivala novac iz različitih državnih izvora, uključujući i sredstva Europske unije.
Uspješno bračno i aktivističko partnerstvo
U tomu je očito pronašla uspješnog partnera u svome mužu Miroslavu Petroviću, koji je kao administrativni službenik na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu osiguravao milijunske iznose za pripadnike skupina okupljenih oko Možemo i raznih aktivističkih udruga.
>‘Buduća premijerka’ iz Možemo: Sandra Benčić pravo je diplomirala 2014. godine, u 36. godini života
Najnoviji slučaj blokade računa njezine tvrtke zainteresirao je i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje je najavilo da će to pitanje staviti na dnevni red.
Benčić je izjavila kako je blokada uslijedila zbog duga podstanarke za telefonski račun. Međutim, ona ima u vlasništvu samo jedan stan, od 38,7 četvornih metara, a nije prijavila da joj muž posjeduje ikakvu nekretninu niti da plaća najamninu.
Ukratko, ako je iznajmila stan jedini stan koji posjeduje, a u imovinskoj kartici nije navela da je unajmila drugi, dakle da plaća najamninu, niti joj muž posjeduje stan, postavlja se pitanje gdje ona i muž žive. U imovinskoj kartici nije prijavila ni prihode od najamnine prostora na kojoj je registrirana blokirana tvrtka, a koji je, kako sama kaže, iznajmila.
Rupe u imovinskoj kartici ne smetaju joj u karijeri
Sandra Benčić je saborska zastupnica, dakle državna dužnosnica, a kao takva obvezna je dati na uvid svoje imovinske odnose. Prema navedenim informacijama, u njima međutim ima dosta nejasnoća.
Podsjetimo, svojedobno je ministar branitelja Mijo Crnoja nakon samo šest dana na dužnosti smijenjen jer je prekršio zakon o prebivalištu i nije mao uredne imovinske odnose.
No bračni par Benčić/Petrović već godinama uspješno koristi državu kao izvor prihoda, a da za to nikome ne polaže račune.
>Otkrivene rupe u imovinskoj kartici Sandre Benčić; Povjerenstvo otvara predmet
Brak bi se, uzevši u obzir ono što je od interesa javnosti, mogao nazvati nekom vrstom javno-privatnog partnerstva, jer su supružnici pripadnici iste političke opcije, dugogodišnji suradnici u aktivističkim krugovima oko Možemo i vrlo uspješni crpitelji proračunskih sredstava.
Njihove političke karijere međutim zasad pokazuju različite razine uspjeha. Dok je Sandri Benčić pošlo za rukom postati saborska zastupnica, njezin suprug je kao kandidat iste političke opcije, Zeleno-lijeve koalicije, na izborima 2020. u 11. izbornoj jedinici dobio ukupno deset glasova.
Kako se svaki neuspjeh može pretvoriti u uspjeh
Unatoč tome, Možemo očito i dalje vjeruje u njegov potencijal, pa je Petrović na lokalnim izborima u Zagrebu 2021. bio jedan od koordinatora programa za obrazovanje stranke Možemo u Zagrebu.
“Koordinator sam izrade programa za obrazovanje s fokusom za istraživanje, razvoj i inovacije te zelenu transformaciju škola i vrtića uključujući zelenu javnu nabavu hrane. S obzirom na dugogodišnje iskustvo rada u privatnom i javnom sektoru, posebno u pogledu razvojnih i EU projekata, primarni interes mi je razvoj zagrebačkih obrazovnih ustanova u sigurne, zelene i uključive ustanove”, rekao je o sebi.
Kao voditelj Ureda za istraživanje i međunarodne projekte na Fakultetu političkih znanosti, Petrović je bio zadužen za odabir projekta glede okoliša teškog 1.102.150 kuna u kojem je sudjelovala udruga koju je Tomašević pretenciozno nazvao Institut za političku ekologiju (IPE).
Ta je udruga zajedno s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu bila partner projekta, a nositelj je bila udruga Zelena akcija na čijem je čelu u prošlosti također bio Tomislav Tomašević.
Administrativni službenik koji okreće milijunske iznose
Petrović je jedan od ključnih ljudi, koji kao administrativni službenik, sudjeluje u osiguravanju milijunskih sredstava za grupu ljudi okupljenih oko stranke Možemo, raznih aktivističkih udruga i Fakulteta političkih znanosti.
No čime se Petrović bavio prije dolaska na fakultet gdje, prema imovinskoj kartici Sandre Benčić, ima plaću od 8500 kuna neto?
>Tko je Miroslav Petrović, suprug Sandre Benčić, koji sudjeluje u osiguravanju milijunskih sredstava za okupljene oko Možemo?
Od 2007. do 2009. godine radio je u Ministarstvu financija kao asistent za projekte Europske unije. Sudjelovao je u provedbi CARDS 2004 projekta “Jačanje strukture unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj”.
Riječ je o programu Europske komisije za “Zapadni Balkan” za “Pomoć zajednici za obnovu, razvoj i stabilizaciju” koji je poslije naslijedio program “Instrument za pretpristupnu pomoć” (IPA).
Od 2011. do 2014. godine radio je kao “honorarni konzultant” što je uključivalo prikupljanje financijskih sredstava za akademski sektor i sektor civilnog društva te mala i srednja poduzeća.
Neuspjeh za neuspjehom, ali kad čovjek ima sreće…
O tome tko su mu bili klijenti ne zna se puno, no prije nego što se zaposlio na Fakultetu političkih znanosti u srpnju 2014., Petrović je bio direktor neuspješnog hrvatskog start-upa Publiconn.
Osim toga, bio je stručni suradnik za Centra za mirovne studije koji je vodila Sandra Benčić, na projektu koji je naknadno propao, kako se navodi u izvješću CMS-a.
Publiconn je trebala biti društvena mreža, svojevrsni “Facebook” za EU fondove namijenjen za javni i civilni sektor. Pokrenuli su ga 2011. Sandra Benčić, Branimir Šloser i Goran Zubak, a savjetovao ih je poduzetnik Saša Cvetojević koji se 2020. našao među masonima, ali je tvrdio da nije njihov član.
Publiconn je u prve dvije godine rada uspio dobiti 3500 korisnika, a 2013. godinu završio je s tek 49.300 kuna prihoda i neto dobiti od 1.200 kuna.
Do 2016. Publiconn je kao društvena mreža prestao postojati, a tvrtka je promijenila ime te se odlučila baviti web-dizajnom. Među klijentima bili su joj portal H-alter, Centar za mirovne studije Sandre Benčić, Hrvatska poštanska banka, stranka Nova ljevica koja je dio Možemo. U 2021. tvrtka je imala oko 5000 kuna dobiti.
Uspješan bračni projekt trošenja javnih sredstava
Petrović je u Publiconnu bio zadužen za osmišljavanje poslovanja te je 2014. društvenu mrežu predstavljao na dva susreta poslovnog umrežavanja koje je organizirao Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT) Sveučilišta u Zagrebu.
Upravo je do 2014. godine Petrović bio djelatnik Ureda za transfer tehnologije pri CIRTT-u, kada prelazi na Fakultet političkih znanosti gdje postaje prvi voditelj novoosnovanog Ureda za međunarodnu suradnju, istraživanje i projekte, kada je dekan fakulteta bio Nenad Zakošek, vrlo aktivan član nevladine organizacije GONG.
>Zašto radikalna ljevica skriva bračni par Benčić-Petrović koji se bori za Sabor?
Petrović je kao direktor Publiconna 2013. u Londonu sudjelovao na britansko-hrvatskom trgovinskom forumu koji su organizirali Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva i hrvatsko veleposlanstvo. Osim njega govorio je Joško Klisović, tadašnji zamjenik ministrice vanjskih poslova, Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke i Tauno Olju, izvršni direktor EY-a.
Suradnja s Centrom za mirovne studije i udrugom B.a.b.e.
Što se propalog projekta tiče, CMS se 2011. godin prijavio na veliki natječaj UNICEF-a za pružanje usluga vanjske evaluacije njihova programa suzbijanja nasilja u školama.
Za potrebe natječaja CMS je okupio “interne stručnjake među kojima su bili Iva Zenzerović, Vedrana Spajić Vrkaš, Miroslav Petrović, MAP savjetovanja i IPSOS puls”.
Udruga je dobila natječaj, ali je UNICEF nakon prve faze projekta imao niz sadržajnih primjedbi na kritički osvrt stručnjaka i metodologiju evaluacije CMS-a, pa je Centar za mirovne studije raskinuo ugovor.
Miroslava Petrovića je 2015. godine angažirala udruga B.a.b.e. za izradu nezavisnog evaluacijskog izvješća projekata “Djelujemo lokalno, ali jasno kompetentno” i “Obrazovanjem ka ravnopravnosti”.
Otkako je Petrović 2014. zaposlen na administrativnu, a ne znanstvenu dužnost voditelja Ureda za međunarodnu suradnju, istraživanje i projekte na FPZG-u, u fokusu su mu osiguranje financiranja projekata i istraživanja, uglavnom iz fondova Europske unije.
Možemov čovjek na fakultetu
Petrovićeva funkcija kao magistra politologije bez objavljenih znanstvenih radova omogućuje mu da bude “podrška” “u umrežavanju i stvaranju ‘multi-sektorske suradnje’ između akademske zajednice i javnosti, privatnog i civilnog sektora koji omogućuje integrirani pristup za rješavanje društvenih izazova”.
Drugim riječima g. Petrović je spona između akademskog sektora i sektora nevladinih udruga kojima dominira društvo oko njega i njegove supruge.
>Možemo nudi Sandru Benčić kao kandidatkinju za premijerku; evo što znamo o njoj
Te udruge zajedničkim novcem iz Europskih fondova i novcem poreznih obveznika pod krinkom znanstvenih istraživanja osmišljavaju projekte koji potom ulaze u stranačke programe lijevih stranaka, a ponekad i stranaka takozvanog “desnog centra”.
Erasmus+, IPA,ESF, FP7, SFSN samo su neki od programa kojima su financirana istraživanja koja potom služe kao “znanstvena podloga” za predlaganje i provedbu političkih projekata kroz zakonodavnu i izvršnu vlast. Sve to vodi Miroslav Petrović, koji po kvalifikacijama ne bi mogao biti profesor na fakultetu.
Financiranje širenja nove ideologije
Primjer takvog projekta je i “bEUcitizen: Sva prava pridržana? Prepreke europskom građanstvu” za koji je iz EU-ova programa dano 1.604.382 kune.
Iz Hrvatske je taj projekt vodila Denisa Ivušić, a riječ je o istraživanju mogućnosti i izazova glede uspostave europskog državljanstva. Kao jedan od rezultata tog projekta navodi se uspostava fakultetskog Centra za istraživanje etičnosti, državljanstva i migracija (CEDIM) koji provodi opsežna istraživanja u suradnji s projektnim partnerima.
CEDIM se očekivano bavi istraživanjima u područjima državljanstva, prisilnih migracija, etničnosti, “roda” i migracijskih studija. Taj centar FPZG-a otvoreno na svojim stranicama navodi da je dugoročni cilj “osigurati prostor koji će kombinirati empirijsko istraživanje sa zagovaračkom politikom i ispuniti rascjep između postojećih donositelja odluka, akademske zajednice i krajnjih korisnika politika”, odnosno stvaranje “znanstvene podloge” za lobiranje unaprijed određenih politika iz smjera akademske zajednice prema zakonodavnim i izvršnim tijelima.
Projekt “Neposlušna demokracija” u kojem sudjeluju Petrović i Danijela Dolenec iz Možemo
O jednom takvom projektu Narod.hr pisao je još 2020., kada se provodio projekt vrijedan 4.200.000 kuna čija je nositeljica aktivnosti Danijela Dolenec, jedna od ključnih osnivačica platforme Možemo i sadašnja zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića.
Riječ je o projektu “Neposlušna demokracija: komparativna analiza sporne politike u europskoj poluperiferiji” koji okuplja istraživače iz Hrvatske, Srbije, Španjolske i Portugala, a koji nastoji izraditi baze podataka o prosvjednom djelovanju u navedenim zemljama, kao i mapiranje društvenih pokreta i politika osporavanja u urbanom političkom prostoru Zagreba, Beograda, Madrida i Lisabona.
Svagdje ista imena
U timu za ovaj projekt su uz Danijelu Dolenec bili Daniela Širinić, gradska zastupnica Možemo u Zagrebu te sam Miroslav Petrović, suprug zastupnice Sandre Benčić.
Pri tome je među radnim materijalima povezanim s tim istraživanjem naveden članak “Osporavanje neoliberalnog urbanizma na europskoj poluperiferiji: pokret Pravo na grad u Hrvatskoj”, čiji su autori Karin Doolan, Danijela Dolenec i Tomislav Tomašević.
Podsjetimo, pokret Pravo na grad je inicijativa na čijem je čelu bio upravo Tomašević, a u tom znanstvenom članku osnivači pokreta tobože “istražuju” vlastitu inicijativu i zaključuju da je taj pokret “uspio izbjeći navodno neizbježni Michelsov željezni zakon oligarhije”, prema kojem svaka organizacija kad-tad razvija oligarhijske tendencije.
Od aktivista do cenzora
GONG i Faktograf sudjeluju u projektu o dezinformacijama vrijednom 4.2 milijuna kuna
Među posljednjim međunarodnim projektima navodi se “Pro-fact: Istraživanje, edukacija, provjera činjenica i razotkrivanje dezinformacijskih narativa povezanih s Covidom-19 u Hrvatskoj”, a njegov je nositelj nevladina organizacija GONG.
GONG-ovi partneri na istraživanju su Faktograf.hr, FPZG, FER i Sveučilište u Dubrovniku, a suradnici Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske. Među istraživačima su Nebojša Blanuša, Marijana Grbeša, Mate Brautović, Milica Vučković, Svjetlana Knežević, Dražen Hoffman i Ana Brakus.
Projekt se počeo provoditi u studenom 2021., a završen u siječnju 2023. Do izlaska ovog teksta, niti jedna publikacija još nije izdana, a za projekt je izdvojeno 4.2 milijuna kuna.
Za te novce, istraživači su “zaključili” da se dezinformacije na Facebooku “koriste se populističkim narativom i teorijama zavjere, često posežu i za tehnikama zastrašivanja, etiketiranja i banaliziranja”, da je “u hrvatskom dezinformacijskom prostoru velik utjecaj stranica i objava iz Srbije što naglašava važnost uloge regionalne mreže fact-checkera“, kako je pojasnila je jedna od autorica istraživanja.
Također se navodi da je “ekosustav dezinformacija o COVID-19 nadnacionalan te da ima karakteristike superorganizma” i da su mediji pod napadom dezinformatora, ali istodobno i krivci zbog senzacionalizma.
“Dobro iskorišten novac poreznih obveznika”
Kao što je vidljivo, neki od istraživača na navedenim projektima postali su politički aktivni, neki su politički komentatori, a neki čak vode specijalizirane portale za “provjeru činjenica” koje si daju za pravo proglašavati što je istina, a što neistina u javnom prostoru i na društvenim mrežama.
Krug u kojem su se profesionalno kretali bračni par Petrović – Benčić pokriva akademsku zajednicu, nevladine organizacije i politiku koji zajedničkom sinergijom, iako bi trebali biti neovisni jedni o drugima, kreiraju politike na trostranu korist. I sve to čine “dobro iskorištenim” novcem poreznih obveznika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
