‘Buduća premijerka’ iz Možemo: Sandra Benčić pravo je diplomirala 2014. godine, u 36. godini života

Parlamentarni izbori održat će se 2024. godine, a ponovno se posljednjih dana spominje kako Možemo vjeruje da bi Sandra Benčić mogla postati premijerka. Saborska zastupnica Možemo Sandra Benčić najprije se nametnula kao vrhunski ‘pravni stručnjak’ pa je onda i diplomirala – u 36. godini života, što je očito trend među najsvježijom hrvatskom političkom elitom.

Sandra Benčić kao saborska zastupnica inače obavlja važne dužnosti. Predsjednica je saborskog odbora za zaštitu okoliša i prirode. To bi, sukladno tradiciji, trebalo značiti da je ona jedan od najvećih hrvatskih autoriteta na tome području. I ne samo to. Sandra Benčić je članica saborskog odbora za ustav, poslovnik i politički sustav. Time se uvrstila u povijesni niz vodećih ustavno-pravnih stručnjaka.

Benčić kao vodeći stručni autoritet

Prije toga, njezin znanstveni potencijal bio je na raspolaganju nacionalnom parlamentu kroz članstvo u saborskom odboru za pravosuđe. Slijedi zaključak da je riječ o osobi koja će ostaviti dubok trag u pravnoj znanosti i čiji su stručni radovi već danas traženi među znanstvenicima.

Međutim, neće ih naći iz jednostavnog razloga. Sandra Benčić tek je naknadno diplomirala. Točnije, 11.11.2014., tako piše u popisu diplomiranih pravnika na Pravnog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod rednim brojem 6878. Diplomirala je u dobi od 36 godina.

>Tko je Sandra Benčić (Možemo) koju mediji vide budućom premijerkom Hrvatske?

Poznati su slučajevi vrhunskih ‘stručnjaka ‘koji su kasno diplomirali, među njih se očito ubraja i Sandra Benčić, ako usporedimo datum njezine diplome i karijeru što je već do tada bila izgradila, a vrhunac doživjela preuzimanjem odgovornih saborskih dužnosti.
Prije diplome izgradila je zavidnu karijeru, koja se uglavnom opisuje stručno nepreciznim izrazom “angažmana”. Angažirala se u Centru za mirovne studije, a 2012., kao zrelu studenticu bez diplome, prepoznao ju je Hrvatski sabor i imenovao ju članicom povjerenstva za nadzor policije. Nije ni čudo da je takvu zavidnu karijeru okrunila saborskim mandatom i naposlijetku diplomirala.

‘Stručnost’ pokazala u raspravi sa Selak Raspudić

Benčić je među najglasnijim predstavnicima ideološkog pokreta Možemo i u svojim istupima agresivno predstavlja vlastiti svjetonazor kao opći. U nedavnom nastupu na N1 u raspravi o aferi Zambija sa zastupnicom Mosta Marijom Selak Raspudić, Benčić je krenula s pozicije javnog dobra kako bi ga protumačila kao dobro svojih istomišljenika i suradnika.

Rekla je kako je ono što se posljednjih mjeseci moglo vidjeti u Saboru nešto što je ne samo njoj, “nego i većini građana potpuno nezamislivo”. Točno je opisala raspoloženje u javnosti riječima: “Da se na nečijoj tragediji i nesreći pokušavaju dobiti politički poeni. Na zloći se želi stvarati politička prednosti. Ovaj slučaj je razotkrio velike rupe u zakonodavnom sustavu i umjesto rasprave kako unaprijediti sustav, ovaj se slučaj koristio…”, a onda je u istoj rečenici skrenula vodu na svoj mlin.

Umjesto da upozori kako u središtu svega stoje djeca, njihova životna tragedija i njihova sudbina, kao žrtve je prikazala osobe koje su bile optužene za trgovinu djecom, oslobođene su na sudu u Zambiji ali uz niz otvorenih pitanja iz moralne i pravne perspektive.

Po njoj, jedine žrtve su te osobe, neke od njih njoj politički bliske. Selak Raspudić joj je pak odgovorila da je jedini koji bi se trebao eventualno ispričati zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. “Nadam se da se sad sjetio da poznaje vijećnika Kraljevića. U aferi je bio lako pustio druga niz vodu, a bio mu je drugi na listi.”

“Laž, čista laž”, uzvratila je Benčić, na što je Selak Raspudić podsjetila da za to postoje “javni dokumenti, nastupi u kojima se tako osvrće na njega”.

>Selak Raspudić Sandri Benčić: Grad ste pretvorili u slučaj, grad pobačaj – Parazitirate na tragedijama kod Čavajde i na slučaju Zambija

“Kada govorimo o ovome slučaju, nije ih desnica optužila za trgovinu nego zambijski sustav, dvaput. Nismo mi to izmislili, nije politička desnica u Kongu zabranila međunarodna posvajanja, nego država i svaki razuman politički akter bi shvatio te optužbe ozbiljno. Ono što je bitno je da provjerimo kako funkcionira naš sustav međunarodnog posvajanja, da vidimo potencijalne propuste koji i dalje nisu pokriveni unatoč zakonskim izmjenama koje su dimna zavjesa. Dio ljudi koji je išao u Kongo po djecu nije prošao naš pravni sustav i sve provjere, nego su išli drugim putem. Ovim zakonskim izmjenama nije učinjeno ništa novo nego su priznati propusti. Jesu li se ovdje poštivao pravni poredak? Mislim da je u ovoj situaciji bilo legitimno postavljati ta pitanja”, rekla je Selak Raspudić.

Obiteljska znanstvena tradicija

Među onima koji se posljednjih godina nameću kao nova hrvatska politička elita, nije rijetka pojava da imaju stručne kvalifikacije, iako ih često nisu stekli u znanstvenim institucijama. Ali zato u Hrvatskoj niču različiti “instituti”, zapravo političke radionice koje nemaju veze ni sa znanošću ni s onim što se tradicionalno zove znanstvena ustanova.

Jedan od takvih primjera je i Miroslav Petrović, suprug Sandre Benčić. On je doduše rano stekao diplomu, ima i stručnu karijeru, čak je povezan i sa sveučilišnim ustanovama, ali nikad nije djelovao kao znanstvenik. Njegova su iskustva redom poslovna, a osoba s kojom je najčešće poslovno surađivao njegova je supruga Sandra Benčić.

>Zašto radikalna ljevica skriva bračni par Benčić-Petrović koji se bori za Sabor?

Narod.hr prošle je godine opširno pisao o zavidnoj karijeri Miroslava Petrovića, službenika na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu koji je bio ranije zaposlen u Ministarstvu financija. Kasnije se bavio savjetovanjem, uglavnom surađivao s lijevim nevladinim udrugama i znanstvenim institucijama, pokrenuo je start-up Publiconn koji je u međuvremenu propao. Pritom je često surađivao s u projektima na kojima je radila i njegova supruga, a njegov rad omogućio mu je da se nametne i kao sudionik različitih stručnih foruma.

Muž Sandre Benčić koordinator za obrazovanje

Petrović je postao poznat nakon što je na izborima u Zagrebu 2021. predstavljen kao jedan od koordinatora programa za obrazovanje Možemo u Zagrebu. Točnije, bio je koordinator izrade programa za obrazovanje s fokusom za istraživanje, razvoj i inovacije te zelenu transformaciju škola i vrtića uključujući zelenu javnu nabavu hrane.

>Tko je Miroslav Petrović, suprug Sandre Benčić, koji sudjeluje u osiguravanju milijunskih sredstava za okupljene oko Možemo?

Kao voditelj ureda za istraživanje i međunarodne projekte na Fakultetu političkih znanosti bio je zadužen za odabir projekta glede za okoliš u visini 1.102.150 kuna u kojemu je sudjelovala udruga koju je Tomislav Tomašević pretenciozno nazvao “Institut za političku ekologiju”. Detaljnije znanstveno područje rada toga “instituta” nije poznato. Nositelj projekta bila je udruga Zelena akcija na čijem je čelu ranije bio Tomislav Tomašević.

“Neposlušna” i ambiciozna demokracija

Petrović je svojedobno sudjelovao i u projektu “Neposlušna demokracija”, vrijednom 4.230.000 kuna, koji je istraživao mogućnosti rubnih, prosvjednih pokreta u njihovim ambicijama da zauzmu poluge vlasti. Među radnim materijalima bio je i dokument o djelovanju pokreta “Pravo na grad”, čiji je jedan od autora bio Tomislav Tomašević.

“Neposlušna demokracija” u međuvremenu je osvojila vlast u Zagrebu, a putem Možemo pokazuje iste ambicije i na nacionalnoj razini. Takvi se pokreti odlikuju izvaninstitucionalnim, dijelom čak protuinsticionalnim načinom djelovanja u cilju osvajanja institucija. Pritom očito ne osvajaju samo institucije, nego stječu i odgovarajuće kvalifikacije. A onda samo preostaje tehničko pitanje tko će kome dijeliti diplome.