Dr. Halassy: ‘Upravljanje kadrom najnužnija je reforma visokog školstva’

Foto: narod.hr

Prošlog tjedna u prostorijama Hrvatskog slova održana je tribina o reformi školstva na temu: “Strukturna reforma znanosti i visokoga obrazovanja”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svoje izlaganje imala je i dr.sc. Beata Halassy (Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji) pod nazivom – “Što bi reforma trebala biti ili kako otkočiti zakočeno?

“Podaci s naše burze kazuju da nema potreba za kadrovima koji se školuju na području politologije, filozofije, novinarstva, ekonomije, agronomije… Ne da nema potrebe za njima, nego ih ima previše. Druga skupina kadrova, za kojom ima potrebe i u Hrvatskoj i u inozemstvu velikom postotku napuštaju zemlju nakon studija i bivaju prepoznati kao kvalitetan kadar u inozemstvu te se s pravom postavlja pitanje može li si Hrvatska dozvoliti da školuje te ljude, a da potom oni odu?”, kazala je Halassy.

Reforma upravljanja kadrom

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ističe da se uspješnost zemlje može mjeriti u broju priznatih patenata, a Hrvatska tu kotira katastrofalno.

“Što se tiče obrazovanja na visokoškolskoj razini, ja bih rekla da mi nismo jako uspješni u smislu ispunjavanja svoje misije. Jednako je sa znanstvenim institucijama iz sustava znanosti, oni bi trebali biti generatori novih znanja. Ima svijetlih primjera, međutim nismo inovativni i nismo napredni, a to se odražava i na hrvatsko gospodarstvo. Jedan od primjera na kojem se može vidjeti koliko gospodarstvo raste je broj priznatih patenata te države u svijetu. Hrvatska je tu katastrofalno loša, za razliku od recimo Slovenije koja ima veliki broj priznatih patenata i čiji broj raste. Sve zemlje čije gospodarstvo raste, raste i broj priznatih patenata te države. U Hrvatskoj broj patenata pada…”, ističe Halassy.

Beata Halassy smatra da je najnužnije reformirati upravljanje kadrom u sustavu visokog obrazovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ja bih rekla da je jako potrebno reformirati naš sustav visokog obrazovanja i sustav znanosti u smjeru veće kvalitete na svim područjima, i usklađivanja sa tržištem rada. razlog zašto je to tako mislim da mi, kao kadar koji se unutra nalazi, nismo u prosjeku izvrsni. Mi smo prosječni ili ispod prosječni. Prava reforma bi trebala biti kako napraviti pozitivnu selekciju u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kod upravljanja nastavnim znanstvenim kadrom. Toga nema. sustav je takav da jednom kad se u njemu zaposlite za stalno, ne možete iz njega ispasti što god učinili i vrlo je izvjesno da će svi završiti u najvišim zvanjima. Dakle, ako se zaposlite na visokoškolskoj instituciji završit ćete kao redovni profesor, ili ako se zaposlite kao znanstveni savjetnik, kriteriji su takvi da ih mogu ispuniti svi u praksi. Mislim da je to ključ reforme. Tko se time pozabavi zbiljski, taj će generirati pozitivne plodove”, objašnjava Halassy.

Kako smo proveli Bolonjski proces?

Kao primjer neuspješnosti navodi bolonjski proces, odnosno način na koji je on uveden u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Da smo mi bolji kadar, mi bi bolje proveli bolonjski proces. Taj proces je usklađivanje pravila studijskih programa sa jednim dogovorom u Europi oko kojeg su se složili svi ministri obrazovanja, i zapravo se radi o tome da budu ujednačeni studiji i studijski programi, da student koji studira u jednoj zemlji, u jednom trenutku studij može nastaviti u drugoj zemlji. Ono što je karakteristično je da se taj program sastoji od dvije faze, preddiplomskog i diplomskog studija. Preddiplomski treba trajati minimalno tri godine, može i više, i njegov je smisao dati ljudima kvalifikaciju za tržište rada. diplomska razina treba biti priprema za magisterij i doktorat. međutim, mi smo to napravili tako da smo osmislili masu nekih novih programa, tržište rada uopće ne prepoznaje ove kvalifikacije koje se stječu nakon tri godine (op.preddiplomski studij), na kraju smo uspjeli i produžiti studij sa nekadašnjih četiri godine na sadašnjih pet… Nismo to uspješno napravili”, smatra Halassy.

“Voljela bih da je sustav drugačiji, da je bolji, a mislim da je nužno reformirati upravljanje kadrom. Da netko tko uđe u sustav može napredovati i prema gore, ali i prema dolje,a to trenutno nije moguće”, zaključila je Beata Halassy.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.