Saborski zastupnik Mosta Slaven Dobrović osvrnuo se na prošlotjedno potpisivanje ugovora o financiranju CGO Lučino razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, istaknuvši da je to loše i jako skupo rješenje, od pola milijarde kuna javnog novca, s jako lošim utjecajem na okoliš – Malostonski zaljev i dubrovački akvatorij.
> Prof. dr. sc. Slaven Dobrović: Ekološka katastrofa kod Dubrovnika – CGO Lučino razdolje
Dubrovačko-neretvanski župan Dobroslavić izjavio je kako je CGO Lučino razdolje usklađen s Planom gospodarenja otpadom donesenim za Dobrovićeva mandata u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, na što Dobrović odgovara:
“Župana Dobroslavića treba podsjetiti da je ovim Planom iz 2017. prioritet stavljen na recikliranje, a kapaciteti CGO-a, pogona za obradu nerazvrstanog otpada ograničeni su na maksimalnih 40 posto u odnosu na količine otpada koje na području nastaju. To je stvorilo silan nemir među zainteresiranima za ovu unosnu gradnju promašene infrastrukture pa je Vlada brzo po mom odlasku s mjesta ministra donijela Odluku o implementaciji plana gospodarenja otpadom kojom je kapacitet CGO-a podigla s 40 na 57 posto ukupnih količina otpada”, ističe Dobrović.
Napominje kako je nadležno ministarstvo nakon njegova odlaska zastalo s financiranjem ekološke infrastrukture, sortirnica i kompostišta, a istodobno punom snagom radilo na realizaciji CGO.
“Očito je puno više poleta i interesa za ove prilično skupe nabave javnim novcima, nego za jednostavniju i jeftiniju ekološku infrastrukturu koju uz veći prioritet krasi samo javni interes i očuvanje okoliša”, zaključuje Dobrović.
Što je u stvari CGO Lučino razdolje?
Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje je iznimno skupo, promašeno i štetno rješenje za gospodarenje otpadom Dubravačko-Neretvanske županije.
Da je neopravdano skupo vidi se iz već sada iskazanog ukupnog troška od gotovo pola milijarde kuna za kapacitet od svega 37 tisuća tona otpada godišnje. Za usporedbu, reciklažni centar na Krku, sa sortirnicom i kompostištem upola manjeg kapaciteta koštao je dvadeset puta manje od ove vrijednosti.
Da je investicija u CGO Lučino razdolje promašena, može se zaključiti iz slijedećeg:
- Centar prihvaća pomiješani otpad, a glavni proizvodi su gorivo iz otpada i inertizirani otpad za odlaganje. Ne zna se koliko će trebati plaćati za plasman 7155 tona goriva iz otpada godišnje, dok će se 15317 tona inertiziranog otpada godišnje odlagati na novom odlagalištu površine veće od 43 tisuće metara kvadratnih.
- Prijavljeno recikliranje centra je svega 7,6%, što je posve neusklađeno s kružnim gospodarenjem otpadom, europskim zelenim planom za kojeg se deklarativno zalaže i hrvatska Vlada.
- Centar je od Dubrovnika, najvećeg izvora otpada udaljen čak 48 km, što znači da je samo za prijevoz otpada potrebno preko dvjesto tisuća kilometara pređenog puta za teška vozila godišnje, uz što ide više od pedeset tisuća litara dizelskog goriva i sve povezane emisija štetnih tvari.
Zbog čega se smije tvrditi da je projekt iznimno štetan za okoliš?
Područje na kojem se planira ovaj centar je nenaseljeno, čisto, bogato bioraznolikošću i krško područje. Tvrditi da će obrada milijun tona otpada kroz 25 godina proći bez štete za okoliš i tu tvrdnju potkrijepiti hidrogeološkim istraživanjem koje se sastoji od jednog ispitivanja upuštanjem bojila u krško podzemlje je krajnje neodgovorno i nespojivo sa zdravim razumom. Nedetektiranje boje u određenom broju dana ne dokazuje baš ništa što se rizika ovog projekta na okoliš tiče.
Sumarno, ovdje je na djelu stvaranje temelja za veliku, već viđenu zaradu klijenteli, ali istodobno i za nemjerljivu, dugotrajnu i nepopravljivu štetu za građane županije i cijeli kraj, upozorio je dr. sc. Dobrović.
