Dr. sc. Halassy o nadoknadi nastave: ‘Pola godine djeca će ići na nastavu bez predaha, a od prazničnih dana ostao je samo Veliki petak’

Foto: narod.hr

Svi su učitelji dobili povišicu, no posljedice najduljeg hrvatskog štrajka tek će se osjetiti. Svaka škola ima svoje pravilo za nadoknadu, pa su se neki učenici u školske klupe vratili već krajem prosinca. Svaka škola ima svoj raspored, pa se školski kalendari teško usklađuju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svoje nezadovoljstvo takvim nadoknadama za Narod.hr izrazila je jedna zagrebačka mama, doktorica bioloških znanosti dr.sc. Beata Halassy. U dopisima nadležnim institucijama – Uredu za odgoj i obrazovanje grada Zagreba i gradonačelniku grada Zagreba, Ministarstvu znanosti i obrazovanja i ministrici Divjak te pravobraniteljici za djecu  obrazložila je svoje nezadovoljstvo.

> (VIDEO) Evo kako se odrađuje nastava zbog štrajka u školama: Nastava na Badnjak, za vrijeme školskih praznika…

Razloge donosimo u cijelosti:

“Razlozi nezadovoljstva su sljedeći: Svega 10 dana pred početak zimskih praznika je posljednji, treći tjedan zimskih praznika proglašen nastavnim danima, tj. zimski praznici su skraćeni za tjedan dana u većini zagrebačkih škola. Mnoge obitelji u Zagrebu (i Hrvatskoj) su planirale provesti tjedan dana s djecom, na snijegu, neovisno je li to na nekim inozemnim skijalištima, ili u Hrvatskoj, na Medvednici, Gorskom kotaru, kod bake… Za to su izdvojile novac, planirale godišnje odmore. I sada nadležni u gradu i državi kažu – to nisu više praznici. Što da sada napravimo? U školama kažu – svi, koji su planirali ići na put, slobodno mogu izostati. Je li to moguće? S jedne strane izgubio se do nedavno važeći kriterij – škola je prioritet; izostati se može samo ako odobri ravnatelj, a on odobrava samo đacima za koje procijeni da mogu podnijeti toliki izostanak i da se to neće odraziti na njegovo učenje i konačni uspjeh. Sada odjednom izostati mogu svi. Kao da se i potiče.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S druge strane, proizveden je prisilni izostanak djece. Roditelji si ne mogu priuštiti otkazati već uplaćene aranžmane, apartmane i slično. Ili da to učinimo, pa račune uputimo nadležnima da ih podmire? A zapravo su nezadovoljni što će djeca izostajati s nastave i to u normalnim okolnostima ne podržavaju. I tako će mnoga djeca prisilno izostati i izgubiti tjedan dana nastave, a po povratku nadoknađivati i loviti propušteno. Nadalje, ukinuti su i proljetni praznici. Nadležni kažu „skraćeni“. A zapravo su ukinuti, jer je ostao od prazničnih dana samo Veliki petak. Jedan, jedini dan praznika.

Uz to, neke subote su pretvorene u nastavne dane. Rezultat ovakvog plana je da djeca od 07.01., kada krene nastava, do 19.06., datuma s kojim nastava u Zagrebu mora završiti jer su tako rekli gradski oci iz samo njima znanog razloga, nemaju predaha, nemaju stanke. Djeci je u toku školske godine potreban koji dan da ne rade ništa, nekome treba koji dan da nadoknadi ono što nije uspio svladati u redovnoj nastavi. Ali ne – nadležni su odlučili da djeca 5 i pol mjeseci neće imati stanku.

Pola godine će ići na nastavu bez predaha. Je li moguće da ovakva nerazumna rješenja donose oni kojima bi djeca i njihovo obrazovanje trebali biti primarni interes? Je li moguće da pravobraniteljica za djecu nema ništa za reći po ovom pitanju? Nismo je čuli za vrijeme štrajka kad je djeci bilo uskraćeno njihovo pravo na obrazovanje. Ne čujemo je ni sada kada se donose odluke van svake metodičke, psihološke i pedagoške pameti. A nadležni na upućene dopise, prigovore, ali i prijedloge uopće ne odgovaraju ili šalju odgovore bez razumnih obrazloženja.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradski ured: Škole će odabrati najprihvatljiviji model nadoknade

Na njeno obrazloženje odgovor je stigao jedino od Gradskog ureda za obrazovanje.

Njihovu reakciju donosimo u cijelosti:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poštovana,

nastavno na Vaše elektroničke primjedbe vezano uz nadoknadu dana provedenih u štrajku u osnovnoj školi koju Vaše dijete pohađa, izvješćujemo Vas sljedeće: Članak 48. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi određuje da se odgojno-obrazovni rad ostvaruje u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna. S obzirom da većini zagrebačkih škola, posebno osnovnoškolskih, nedostaje 14-16 nastavnih dana koje je potrebno nadoknaditi, neupitno je da škole nemaju puno raspoloživih mogućnosti za nadoknadu dana provedenih u štrajku kako bi se ostvario Zakonom propisan minimum broja nastavnih dana, a bez zadiranja u dane zimskog, odnosno proljetnog odmora učenika ili rada subotom.

Skrećemo Vam pozornost na to da je Odlukom o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2019./2020., propisano da „ukoliko škola ne ostvari propisani nastavni plan i program/kurikulum, nastavna godina može se produljiti odlukom Županijskoga upravnoga odjela nadležnog za poslove obrazovanja, odnosno Ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove obrazovanja uz prethodnu suglasnost Ministarstva“. Sukladno navedenom, mi smo kao osnivači donijeli prijedlog odluke o produljenju nastavne godine do 19. lipnja 2020., odnosno 28. svibnja 2020. za učenike završnih razreda srednje škole, a školama smo prepustili da autonomno predlože model nadoknade nastave koji ocijene najprihvatljivijim unutar zadanog vremenskog okvira. Odluka da nastavna godina za sve učenike osnovnih i srednjih škola u Gradu Zagrebu završava u isto vrijeme vrlo je logična budući da u mnogim obiteljima ima više djece, školskih obveznika, koji pohađaju različite škole – osnovne i srednje. Odluku smo donijeli u najboljem interesu svih učenika osnovnih i srednjih škola Grada Zagreba imajući u vidu činjenicu da bi se produljenje nastavne godine za dodatnih 7 dana, odnosno do 26. lipnja 2019. moglo negativno odraziti na rokove vezane uz trajanje dopunskog nastavnog rada i polaganje popravnih ispita za negativno ocijenjene učenike, na prijave i upise učenika u I. razred srednje škole, kao i na prijave i upise učenika na fakultet.

Također, ova nastavna godina je počela relativno kasno, tek 9. rujna, pa je i to još jedan dodatni čimbenik koji se nepovoljno odražava na trajanje nastavne godine i ispunjenje zakonski propisane norme od 175 nastavnih dana. Vjerujemo da će sve škole, ovisno o broju nastavnih dana koje moraju nadoknaditi, odabrati najprihvatljiviji model nadoknade nastave unutar zadanog vremenskog okvira te da će svim učenicima, koji zbog obiteljskih planova i drugih razloga neće biti u mogućnosti prisustvovati nastavi za vrijeme nadoknade nastavnih dana, izaći u susret te im opravdati izostanke u dogovoru s roditeljima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.