Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je četvrti puta u posjetu Srbiji. Uoči dolaska kazao je da SAD i neke zapadne zemlje destabiliziraju regiju nastojanjima da ojačaju svoj utjecaj.
Tko pobjeđuje u borbi svjetskih sila za dominaciju na području jugoistočne Europe i što za državu koja je kandidat za ulazak u Europsku uniju znači bliskost s Rusijom?
Gosti emisije bili su doc. dr. sc. Jelena Jurišić, profesorica na Hrvatskim studijima i politička analitičarka, dr.sc. Branimir Vidmarović, stručnjak za međunarodne odnose, prof. dr. sc. Goran Bandov, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije “Dag Hammarskjöld”, Zagreb, Željko Trkanjec, novinar Jutarnjeg lista i Zoran Kusovac, politički analitičar.
Ne dijele svi euforiju koja je bila prisutna, komentirao je Kusovac posjet Putina Srbiji.
“Mediji pod državnom kontrolom danima su od ovoga radili ogroman događaj. Drugi razlog zašto je taj posjet na ovaj način percipiran u Srbiji su bili pozivi da se dođe u Beograd i bude na tom velikom događaju ispred crkve Svetoga Save na koji je Putin otišao kao donator velikog mozaika. Među tim ljudima koji su došli u Beograd, najveći dio bili su organizirani posjetitelji, uglavnom pristaše vladajuće Srpske napredne stranke te je bilo mnogo državnih zaposlenika.
“Od 100.000 ljudi koji su došli vidjeti Putina bilo je i dosta Srba koji ne pripadaju tom populističkom sloju kojim Vučić tako uspješno vlada i koji on modelira kao glinu, nego je tu bilo i dosta pristojnog svijeta, tihe srednje klase koja je došla pokazati svoju podršku nekome za koga vjeruje da ga eto, možda ne konkretno, ali barem formalno podržava. To su ljudi koji su u velikoj mjeri razočarani Zapadom, koji su uvjereni da je Srbija bez razloga bombardirana 1999. godine, da Zapad Srbiju i kad je smijenila Miloševića nije odmah primio u Europsku uniju i koji i dalje žive od plaće od 200 do 400 eura. To je jedna kompleksna situacija, ali je ovo bio veliki događaj koji Srbija odavno nije vidjela”, smatra Kusovac.
“Znamo da su ove dvije zemlje u iznimnim političkim odnosima, ali ne treba to stavljati na neku enormnu razinu. Niti su gospodarski odnosi takvi da se može govoriti da je Srbija veliki gospodarski partner Rusije, a niti su politički odnosi takvi. Vidjeli smo npr. izjavu Putina vezanu uz Kosovo da su bile neke provokacije, da je to kršenje rezolucije UN-a. Njegove riječi su praktički bile iste kao i zapadnih zemalja koje su kritizirale Kosovo, odnosno SAD koje su ih podržale za osnivanje vojske.
>Putin za srpski tisak: ‘Progresivno se razvijaju odnosi sa Slovenijom i Hrvatskom’
“Naravno da je Rusiji bitno i važno u trenutnoj geopolitičkoj situaciji da u našem području imaju zemlju s kojom su u tako velikim odnosima, koju možda i doživljavaju, možda je i teška riječ, mekani trbuh Europe, ali ni u kojem slučaju taj mekani trbuh Europe nije onoliko bitan Europi kao što je mekani trbuh Rusije, a to je Ukrajina gdje Zapad radi puno veću štetu Rusiji nego što Rusija radi Zapadu sa svojim odnosima sa Srbijom”, rekla je Jurišić.
Na tvrdnju kako je Putin prije posjeta poručio da SAD i Zapad u pokušaju da ojačaju pozicije zapravo destabiliziraju regiju Vidmarović je rekao da je to standardna retorika koju koristi Putin.
“No u ovom slučaju imamo jednu malu caku. Rusiji je važno zadržati status quo s Kosovom i jedan suptilni status quo u političkim odnosima sa Srbijom zbog toga što u slučaju, a to će u nekom trenutku doći na red, da Srbija doista pristupi u EU i u slučaju da se odnosi Kosova i Srbije normaliziraju, njihova granica normalizira i da Kosovo bude priznato onda Rusija gubi poziciju u tom dijelu svijeta. Vučić i srbijanska politika neće nastaviti takvu politiku i odnose s Rusijom, možemo sumnjati u to da će oni biti tako prijateljski. U slučaju da se sada Putin ponaša konstruktivno na način kako bi to Zapad htio onda je to pucanje u nogu svojim pozicijama tamo.
Čim se dogodi nekakav pomak Vučić i politika će se okrenuti prema Zapadu i onda će Rusija biti svedena na ulogu distrubutera plina u regiji. To baš nije nešto što je potrebno Putinu u ovom trenutku. Vučić sa svoje strane isto ima kalkulacije – on bi htio ući u EU, no čekaju ga još izbori za par godina. Dobar dio populacije i stranka SNS podržavaju Putina i u njemu vide jedno krilo, jednu podršku i to je za Vučića opasno budući da u bilo kojem trenutku Putin može pokrenuti kampanju protiv Vučića. Onda bi to bio politički kraj Vučića. To je balansiranje, to nije igra između SAD-a i Rusije nego je to pronalaženje načina Rusije i Srbije kako da svaki ostane s onim što ima u ovom trenutku”, rekao je Vidmarović.
Na pitanje koliko Vučić može ići daleko u koketiranju, u svojoj vagi koju ima u odnosu prema EU i Rusiji Trkanjec je rekao kako ima jedna izjava Putina na kraju razgovora s Vučićem.
“Putin je rekao da se nada kako će do kraja godine biti potpisan ugovor o suradnji Srbije i Euroazijske unije. To je skupina država koju Rusija drži oko sebe, bivših članica SSSR-a, s kojima ima ekonomsku suradnju. Prije godinu i pol dana ta je ponuda stavljena Srbiji na stol i Srbija ju do danas nije prihvatila. Još uvijek Srbija kalkulira i ovo je bila jasna poruka Vučiću. Bez obzira što Rusija prema Srbiji polaže silno puno interesa, Srbija lagano otklizava prema Zapadu i Putin je toga svjestan. On na svaki način želi zaustaviti odlazak Srbije i u EU. Tako je Euroazijska unija postavljena svjesno kao balans tom odgovoru. Srbijanski mediji nisu opće spomenuli spor između Srbije i Rusije, a to je visoki intezitet odnosa vojske Srbije s NATO-om. Srbija ima bitno više vojnih vježbi s NATO-om nego s Rusijom.
“Lani je bilo samo šest vježbi Srbije i Rusije, a više od 60 između Srbije i NATO-a. Kad govorimo o ekonomskim odnosima treba znati da se Putin hvali velikim unosnim ugovorima, a radi se o ugovorima vrijednim 320 milijuna eura. Toliko Srbija dobije mjesečno od EU-a u donacijama, a ne u poslovima. Ukupni godišnji izvoz Srbije u EU je veći nego ukupna trgovinska razmjena Srbije i Rusije. Vučić je svjestan da još neko vrijeme treba Putina, a Putin silno želi sačuvati Vučića u svom području. Izgubio je Crnu Goru koju će još pokušati vratiti, gubi Makedoniju jer je otišao Zaev. Putin gubi i Grčku jer je došlo do sukoba ruske pravoslavne crkve i patrijarha Bartolomeleja u Carigradu koji je Grk, a Grčka neće lako prijeći preko toga. Putin gubi teren na Balkanu – ostaju mu samo Srbija i Dodik. To je ono zbog čega je Putin ovdje i doveo veliku delegaciju”, rekao je Trkanjec.
“Dolazak Putina u Beograd prvenstveno je potreban Vučiću kako bi na neki način pokazao da je on dobar s Putinom. Putin je strani državnik u Srbiji sa najvećim ugledom. Preko 56% državljana Srbije podupire Putina i smatra da je on najbolji svjetski lider. Drugi je kineski predsjednik, a treća Angela Merkel. Bliskost Vučića s Putinom u konačnici osigurava određenu poziciju samome Vučiću u Srbij.i Ta pozicija je uzdrmana provjedima koji su svaki vikend, a koje organiziraju građani. Izrazito je bitno reći da to ne organiziraju opozicijske stranke koje su slabe, nego to rade građani Srbije koji su nezadovoljni razvojom države”, smatra Bandov.
