Zabrinuti zbog stvaranja ozračja duhovne, političke i intelektualne represije u hrvatskome društvu, prošlog je tjedna skupina hrvatskih povjesničara te povjesničara književnosti i umjetnosti (njih 24) potpisala apel kojim se od političkih, pravosudnih i drugih vlasti zahtijeva jamčenje slobode mišljenja, govora i povijesnog istraživanja te prekid s pokušajima nametanja i propisivanja tzv. povijesnih istina, stoji u priopćenju hrvatskih povjesničara – potpisnika apela.
Nakon toga pozvani su svi koji se slažu s njegovim sadržajem, da ga također potpišu, što je do sada učinilo preko 1056 građana. Apel možete pročitati i potpisati ovdje.
Povodom nedavne objave Apela, razgovarali smo s povjesničarem dr.sc. Zlatkom Begonjom, jednim od potpisnika…
Dr. sc. Zlatko Begonja zaposlenik je Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, a njegova znanstveno-istraživačka djelatnost prioritetno je vezana uz problematiku nacionalne povijesti 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata.
Narod.hr: Što Vas je potaknulo na potpisivanje ovog Apela?
Dr. sc. Zlatko Begonja: Promicanje načela neophodnih za slobodu znanstvenih istraživanja koji rezultiraju odmakom od ideoloških predodžbi. Bez takvoga pristupa nastavila bi se dodatna kristalizacija propisanih istina određenih u prošlim vremenima, između ostaloga, zaslužnih za nametnuti aktualni društveni kaos. Upravo zato neophodno je uvažavati i težiti ostvarenju točaka iz ovoga Apela, kako bi se prvenstveno omogućila profesionalna dužnost za svestranijim istraživanjiima i prezentacijom novih činjenica, odnosno vjerodostojnih dokumenata koji razobličavaju prethodno nametnute dogme. Sasvim sigurno treba otkloniti svaki pokušaj nasrtaja silom na činjenice.
Narod.hr: Koja je Vaša glavna znanstvena preokupacija i jeste li, i na koji način, kroz svoj rad doživjeli napade na slobodu povjesnog istraživanja?
Dr. sc. Zlatko Begonja: Hrvatska povijest 20. stoljeća, s naglaskom na razdoblje jugoslavenskoga komunističkog totalitarnog režima.
Bilo je različitih oblika, rekao bih preventivnog ometanja slobodnog povijesnog istraživanja. Naime, još je golemi dio društva zaražen nametnutom slikom i pogledom na dijelove hrvatske prošlosti, što često otežava prikladno rasuđivanje prilikom prezentacije novih istraživačkih spoznaja. U tom kontekstu često sam izložen najprizemnijim napadima i vrijeđanjima, vjerujem, kako bi me obeshrabrilo u daljnjim aktivnostima. Razumijem, premda naravno ne opravdavam, da mnogima nije stalo do rasvjetljavanja određenih događaja iz novije prošlosti, ali držim kako nepriličnim postupanjima postižu upravo protivan efekt. No, na njima je da o tome razmišljaju.
Narod.hr: Kako ste zadovoljni percepcijom Apela u javnosti?
Dr. sc. Zlatko Begonja: Samo naizgled se moglo postići i više. Međutim, kada se sagleda cjelovito stanje u društvu, odnosi koji prevladavaju, kao i političke inicijative koje se sustavno poduzimaju vezano uz ovu problematiku, onda se ipak postiglo upravo onoliko koliko je bilo maksimalno moguće. Uostalom da su prilike drugačije, Apel ne bi bio sastavljen.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.