Drago Krpina: ‘Milanović je kulminacija rušenja autoriteta predsjednika, a Plenković je….’

drago krpina

Drago Krpina gostovao je u emisiji Željke Markić “55 minuta”. Tema razgovora bila je analiza stanja na hrvatskoj političkoj sceni.

Ovaj poznati političar rođen je 1960. u Radošinovcu kod Benkovca. Studirao je hrvatski jezik i knjževnost, završio Pedagošku akademiju u Zagrebu. Do početka rata radio je kao učitelj – u mjestu Miholjec kod Križevaca i u više mjesta u okolici Biograda.

Četiri mandata u Hrvatskom saboru

U ljeto 1989. politički se aktivirao učlanivši se u HDZ. Jedan je od osnivača HDZ-a. Na izborima za Hrvatski sabor odnio je pobjedu kao kandidat HDZ-a za općine Benkovac, Knin i Biograd na Moru, a bio je saborski zastupnik u prva četiri saziva (1990. – 2003.)

Na početku balvan-revolucije, u srpnju 1990. godine, imenovan je predsjednikom Kriznog štaba za sjevernu i srednju Dalmaciju. Uskoro dobiva čin brigadira Hrvatske vojske, te postaje načelnikom Političke uprave Ministarstva obrane. Od 1995. do 2000. bio je  savjetnikom za okupirana područja i predstojnikom Ureda za mirnu reintegraciju predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana.

Od 3. prosinca 1998. godine bio je glavni tajnik Hrvatske demokratske zajednice do 6. ožujka 2000. godine kada je podnio ostavku. U svibnju 2000. godine biva izabran za dopredsjednika HDZ-a i na toj dužnosti ostaje do 2002. kada se povlači iz političkog života do 2007., kada izlazi na parlamentarne izbore, ovog puta kao nositelj nezavisne liste.

Jedan je od osnivača HDZ-a, a u javnosti je postao poznat nakon pokušaja atentata na dr. Franju Tuđmana na HDZ-ovom skupu u Benkovcu 18.3.1990. U četiri mandata bio je zastupnik u Hrvatskom saboru, od 1990. do 20023., a od 1995. do 2000. bio je savjetnik prvog Predsjednika RH. Od 1998. do 2000. bio je glavni tajnik HDZ-a, da bi 2000. podnio ostavku.

Nakon neuspješnog zahtjeva predsjedništvu HDZ-a da se organizira unutarstranački referendum o ratifikaciji Istanbulske konvencije 2018., dao ostavku na mjesto predsjednika Zajednice utemeljitelja HDZ-a.

Napisao je nekoliko knjiga pjesama i 3 publicističke knjige u kojima aktualizira aktulanosti: Olujne godine 1997., Uzroci poraza 2000., Tiranija kameleona 2007.

Drago Krpina je oženjen i otac 4 djece.

U prošlosti je bila drugačija ljestvica vrijednosti

U razgovoru za “55 minuta”, Krpina je rekao da je u prošlosti bila drugačija ljestvica vrijednosti”:

“Drugačiji je bio moralni poredak, pa i prohtjevi su bili mnogo drugačiji. Živjele su u tim selima kao što je moje selo Radošinovac brojne obitelji. U mom malom mjestu je do prije 50 godina 700-800 stanovnika, sad ih ima stotinjak. Kad sam ja išao u školu bilo nas je 50-ak, a sad đaka ima dvoje-troje. Prije nekoliko godina bilo je samo jedno dijete u školi. Ljudi su dijelom nakon 2. svjetskog rata i po direktivi, propagandi i strateškim vizijama razvitka socijalističkih ideologa pražnjeni iz sela i napučivani u te socijalističke građevine po gradovima. Jedan od razloga zasigurno je bio i taj što je partija došla do nekakvog zaključka da je lakše ljude kontrolirati, nadzirati kad su na okupu, kad su u tim zgradama, kada u svemu ovise o partiji negoli na selu gdje su ljudi prilično samostalni, slobodni i gdje ih je mnogo teže nadzirati” – opisao je Krpina.

U vezi predsjednika Zorana Milanovića, Krpina je rekao:

“Ja sam od početka bio vrlo nesretan što je jedna takva osoba došla na tako važno mjesto u državi. Imali smo već uvid u njegov profil, njegov karakter, njegovo političko djelovanje, njegove političke ideje, njegove navike, njegov općenito ljudski i politički profil prije, nije bilo teško predvidjeti što bi se od njega moglo očekivati na mjestu predsjednika države. Ali kad se to već dogodilo negdje sam priželjkivao, pa dobro, prošle su neke godine, možda je čovjek došao do nekakvih zaključaka, možda je nešto sazreo, možda će nam pokazati jedno svoje drugo lice.

Na žalost, pokazao nam je drugo, ali još mnogo gore lice od onoga kojega je prikazivao kao predsjednik Vlade. Bez obzira što sam mislio o načinu na koji je ona kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović obnašala dužnost predsjednice, smatrao sam da ako treba birati između nje i Milanovića, da je izbor Kolinde Grabar Kitarović za Hrvatsku bolji. Osobito sam tada mislio da je, s obzirom na negativnu atmosferu stvorenu oko Plenkovića vezano za Istanbulsku konvenciju, da bi ona jako povećala svoje šanse da dobije još jedan mandat, ako bi pokazala ozbiljnu distancu prema Plenkoviću.” – rekao je Krpina.

Rušenje ugleda i autoriteta institucije predsjednika Republike

“Pada mi na pamet jedna zgoda koja će ilustrirati to katastrofalno rušenje ugleda i autoriteta institucije predsjednika Republike. Sjećam se, nedugo nakon što je prvi put Stipe Mesić izabran za predsjednika Republike, jedan je politički mladac, neću mu navoditi ime, mislim samo sa srednjoškolskim obrazovanjem školom izjavio kako mu je ambicija postati predsjednikom države. Na upit zašto ima takvu ambiciju, a ruku na srce nema ni formalnog obrazovanja, on je rekao: “Zašto? Ako može Stipe Mesić, zašto ja ne bih mogao?” To rušenje autoriteta predsjednika Republike započeo je Stipe Mesić, nastavio Ivo Josipović i tako se to nastavilo do danas, a kulminacija tog rušenja ugleda i važnosti doživljavamo danas od, kako on sam sebe zove, “crvenog Zoke”.

Na podsjećanje kako je Milanović, unatoč svim stradanjima u Domovinskom ratu, Hrvatsku nazvao “slučajnom državom”, Krpina je rekao:

“Nije to slučajno. Tko je 1991. godine imao 23-24 godine, ali nije osjetio poticaj da se pridruži svojim vršnjacima u obrani Hrvatske, već je on, kako je meni jedan njegov dvojnik rekao, u to vrijeme “ulagao u sebe”. On je ulagao u sebe, kao i mnogi drugi, tako da za njega to nisu bili važni događaji, tako da nije čudno od njega da je upotrijebio taj izraz da se to slučajno dogodilo, jer on uopće nije imao iskustvo tog krvavoga stvaranja države, on nije osjetio miris baruta, nije nosio poginule prijatelje ili osjetio krv suborca na rukama, tako da on zapravo ne razumije svu težinu i dramatičnost stvaranja države. Dok je on po kabinetima i školama stranih jezika ulagao u sebe…” – opisao je Krpina.

Čovjek bez lica

“Kad je riječ o tome čovjeku mogao bi također povući jednu paralelu sa Stipom Mesićem – jedan me novinar jednom pitao o svim tim licima Stipe Mesića, od ustašovanja do partizanovanja, jer ja sam s Mesićem jednu godinu svakodnevno radio, on je bio predsjednik izvršnog odbora HDZ-a, a ja sam bio njegov zamjenik. Bolje rečeno, nisam radio s njim, on je nominalno bio na mjestu predsjednika, a radio sam ja, on je pričao viceve okolo, hodao po krčmama, kao što je radio i kasnije. Rekao sam tada tom novinaru da pravo lice Stipe Mesića ne postoji.

Prilično sam žalostan ovih dana kad vidim da dio javnosti koja se smatra desnom i demokršćanskom, kako jeftino pada na te trice Milanovićeve i samo što ga ne proglase nekom svojom ikonom, svojim vođom. Prilično sam nesretan do koje razine i s kojom lakoćom je moguće manipulirati osjećajima i uvjerenjima ljudi i kako je brz zaborav ljudi. Bilo je dovoljno da Milanović dodijeli odlikovanje jednom generalu Hrvatskog vijeća obrane, da tu i tamo nešto kaže što je istina. To nije izraz njegovih osobnih, iskrenih uvjerenja, riječ je o njegovim političkim kalkulacijama, što bi se moglo svidjeti nekom dijelu biračkog tijela koje bi on mogao pridobiti za sebe.”

U vezi Milanovića i Plenkovića Krpina je rekao:

“Radi se o generaciji političara koja se relativno kasno uključila u politički život. Mirko Norac je, primjerice, sa 23 godine bio zapovjednik obrane Gospića. U to doba su i Milanović i Plenković bili znatno stariji od njega. Oni su donosili odluku o tome u koju će se stranku učlaniti, ne sljedeći neko iskreno unutarnje svoje svjetonazorsko i političko uvjerenje nego kalkulirajući učlanjenje u kojoj stranci imaju najviše izgleda za ostvarenje njegove karijere. I to je možda jedna od najtragičnijih pojava koje mi uočavamo na hrvatskoj političkoj sceni danas. U strankama je mnogo takvih dvojnika Milanovića i Plenkovića.”

Srušeni su autoriteti

Na upit gdje je dugoročno izlaz iz situacije u kojoj je sada hrvatska politička scena, Krpina je rekao:

“Ja sam učitelj i zbog toga smatram da je dugoročno izlaz u odgoju. Odgajaju i autoriteti, odgaja obitelj, odgaja škola, odgaja Crkva, odgajaju mediji. Na žalost, u ovim našim okolnostima, autoritet obitelji je srušen, pa i ukidanje institucije majke odgojiteljice ide ka daljnjem razaranju obitelji. Naime, stvorena je jedna pretpostavka da je žena koja se odlučuje imati više djece i ostati doma odgajati djecu, da je tu riječ o jednoj neobrazovanoj, primitivnoj, zaostaloj ženi, tako da se žene tome onda i nehotice opiru.

Mislim da je rješenje svih naših problema, a posebice demografskih, uz sve materijalne poticaje koji se ne donese, u odgoju. Ako bismo mi na televiziji svaki dan gledali žene s više djece koje svjedoče svoju životnu radost svojom brojnom djecom, onda bi to itekako moglo imati utjecaja na širu populaciju.

Sa nekog u negativnom smislu kozmopolitskog stajališta svejedno je hoće li u Hrvatskoj živjeti milijun ljudi manje. Pa što, smatra takvo stajalište, doći će Afganistanci, doći će Sirijci, iz globalističko – kapitalističke perspektive to je logičan stav. Ali to nije naš stav. Hrvatska je nakon 2. svjetskog rata imala godišnje preko 90.000 novorođene djece, a sad rođenih imamo trećinu od onoga što smo imali nakon 2. svjetskog rata, kad su materijalne prilike bile mnogo teže. Danas imamo oko 20.000 više umrlih nego rođenih.

To onda povezujem s odgojem – što nam je u životu najvažnije. Je li nam u životu najvažnije voziti skupi auto, imati jahtu, proputovati cijeli svijet, hoće li nas to učiniti sretnim ili će nam više sreće i zadovoljstva donijeti naša zdrava, dobro odgojena djeca?” – pita se Krpina.

“Vjerujem da će iz hrvatskih ljudi ponovno progovoriti snaga”

“Negativna predodžba o politici kao da se podrazumijeva u Hrvatskoj gdje ljudima postaje normalno da osobe koje se sumnjiči ili su čak i osuđene mogu i dalje sudjelovati u političkom životu. Ljudi kao da su prestali biti osjetljivi na to i podrazumijevaju da netko u politici pomalo krade, vara, laže.

Nisam pesimist, vjerujem da će u kombinaciji, iz mladih ljudi i onih s iskustvom, progovoriti ta snaga koja je uvijek progovarala kad je hrvatskom narodu bilo najteže” – zaključio je Krpina.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.