Država za isplatu mirovina treba 42.6 milijarde, a za isplatu plaća 250.000 zaposlenih u javnom sektoru 42 milijarde kuna

Foto: fah

Najvažniji ekonomski i politički dokument Vlade proračun pokazuje da u izbornoj 2020. godini premijer Andrej Plenković nastavlja s jačanjem državne potrošnje, ne smanjuje udjel države u ukupnom gospodarstvu, a oslanja se na gospodarski rast sličan onome kojeg se bilježilo posljednjih godina.

Država će potrošiti 147,3 milijarde kuna bez zdravstva, a ukupno s tim sektorom troškovi uže države penju se na 174,8 milijardi kuna. S obzirom na to da bi do kraja tekuće godine gospodarska aktivnost trebala narasti na više od 400 milijardi kuna, država i službeno troši 44 posto cijelog BDP-a.

Pritom u računicu nisu uključene općine i gradovi, županije, državne tvrtke…

Zanimljivost ovog proračuna koja upada u oči je i činjenica da je masa plaća zaposlenih u užem državnom sektoru dosegnula masu plaća potrebnih za isplatu mirovina. Za mirovine, računajući na njihovo usklađivanje s rastom gospodarstva iduće će godine biti potrebno 42,6 milijardi kuna, a za plaće najmanje 42 milijarde kuna. Kad se ukalkulira puni iznos povišice, masa plaća jednaka je, ako ne i veća, od mase za mirovine.

Država se mora odreći ozbiljnog broja zaposlenika?

Manje ili jednako novca dakle potrebno je za isplatu mirovina za 1,2 milijuna starijih građana nego za plaće 250 tisuća zaposlenika javnog i državnog aparata. Masa plaća lokalnih službenika i namještenika, zaposlenika državnih tvrtki i zaposlenika tvrtki čiji su osnivači gradovi i općine premašuje masu za mirovine za nekoliko milijardi kuna.

Analizom plaća službenika i namještenika utvrđeno je da pojedinačne plaće nisu velike iako za oko pet posto nadmašuju privatni sektor, pa je jedini zaključak da se država mora odreći ozbiljnog broja zaposlenika jer srednjoročno, čak i uz blagi rast BDP-a, ovi enormni troškovi države nisu održivi, a čak i blaga recesija mogla bi ozbiljno poljuljati cijeli sustav, piše Večernji list.

Gdje su viškovi u sustavu, pokušat će se utvrditi analizom koja bi uključivala i reviziju koeficijenata složenosti poslova u državi, ali što će se s viškovima dogoditi isključivo je politička odluka. Činjenica jest da je proračun osjetno veći nego prije krize, a da se gospodarstvo po ekonomskoj aktivnosti tek u tekućoj godini vratilo na razine iz 2008. godine.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list